Uvod

Hrana djeluje povoljno na naš organizam, održava nas u životu. Upravo zbog toga pravilna prehrana itekako je potrebna zdravom, a još više bolesnom čovjeku.

Od pamtivijeka ljudi znaju da pravilnom prehranom mogu povoljno utjecati na različite bolesti ili ublažiti njihove posljedice. Zbog toga nije neobično da propise o prehrani bolesnika nalazimo u starim civilizacijama, a razvoj spoznaja o dijetalnoj prehrani možemo pratiti kroz stoljeća. Tako je već Hipokrat (460. - 370. god. prije Krista) smatrao da je hrana toliko povezana s medicinom da medicina ne može opstati bez hrane, niti hrana bez medicine. Galen (129. - 199. god. prije Krista) je napisao knjigu "O modi živežnih namirnica i o vještini kuhanja", s posebnim naglaskom na kure gladovanja, koje su u to vrijeme imale veliko značenje za liječenje mnogih bolesti u Rimskom Carstvu.

Yong-HeYan iz dinastije Song (960. - 1279. god. prije Krista) smatrao je da je siromašna prehrana uzrok bolesti koju danas znamo kao rak jednjaka.
Jedna od prvih knjiga o dijetetici objavljena je u Češkoj. Napisao ju je liječnik kralja Vaclava, Sigmund Albich, pod naslovom "Dijetetika za starce".

Za razvoj moderne znanosti o prehrani jedan je od najzaslužnijih njemački znanstvenik Max Rubner (1853. - 1932.), koji je prvi kvantitativno utvrdio kalorijsku vrijednost bjelančevina, masti i ugljikohidrata.
Moderna znanost raspolaže brojnim dokazima o načinu i važnosti utjecaja prehrane na tijek bolesti. Pred nama je široko područje istraživanja utjecaja industrijski proizvedene hrane na zdravlje i bolest, utjecaja aditiva, utjecaja ekologije na proizvodnju i kvalitetu hrane, kao i utjecaja različitih neprilagođenih pomodarskih načina prehrane na naš organizam.