Facebook prijava korisnika

Ukoliko nemate registriran korisnički profil na portalu CentarZdravlja, registrirajte se ovdje te iskoristite sve pogodnosti.

Prijava korisnika

Ukoliko nemate registriran korisnički profil na portalu CentarZdravlja, registrirajte se ovdje te iskoristite sve pogodnosti.

Intolerancija na histamin - "čudna" reakcija na neku hranu i pića

Intolerancija na histamin - "čudna" reakcija na neku hranu i pića

Intolerancija na histamin - "čudna" reakcija na neku hranu i pića
  • Objavljeno: Srijeda, 05.10.2011.
  • Broj pregleda: 15.942
  • Prosječno vrijeme čitanja:
  • Broj riječi:

Pokretač alergijske reakcije

Histamin je već dugo poznat kao pokretač (medijator) akutnih alergijskih reakcija u ljudi. Dokazano je i njegovo izlučivanje iz mastocita i bazofila nakon spajanja alergena i antitijela (specifični IgE) na njihovoj površini koja sadrži receptore za IgE. Kako bi se moglo ispitivati njegovo djelovanje, sintetiziran je i laboratorijski još 1907. godine, a dobio je ime po grčkoj riječi "histos" što znači tkivo. Dajući ga intravenozno životinjama, Henry Dale dokazao je njegov jak učinak na spazam bronha i nastanak vazodilatacije (širenja krvnih žila). Odgovoran je i za nastanak urtika na koži zbog izlaska tekućine i staničnih elemenata u potkožje, što izaziva edem, crvenilo i svrbež.

Do danas su otkrivene tri vrste receptora za histamin:

  • H1 receptori nalaze se u koži,
  • H2 receptori smješteni su duž cijelog probavnog sustava od jednjaka do debelog crijeva, a u novije vrijeme sve se više spominju i
  • H3 receptori koji su uglavnom vezani za tkiva centralnog živčanog sustava (CNS).

Tako, prema mjestu vezanja nastaju i različiti oblici alergijskih reakcija: od onih tipičnih na koži i u području dišnih puteva (spazam bronha) gdje se vezanje odvija preko H1 receptora, preko gastrointestinalnih alergija, o kojima je bilo riječi u prošlom broju, u slučaju kojih se vezanje događa u području H2 receptora, do nekih neuroloških ispada (vrtoglavice, glavobolje) ako dolazi do vezanja na H3 receptore. U generaliziranim reakcijama tipa anafilaksije dolazi do vezanja na sve receptore s posljedično šarolikom simptomatologijom. Uglavnom, rijetko imamo samo vezanje na jednu vrstu receptora, češće je riječ o različitim kombinacijama.

Terapijski učinak postiže se grupnim lijekovima, antihistaminicima, koji sprječavaju vezanje na receptore i ubrzavaju razgradnju i izlučivanje oslobođenog histamina iz organizma. Samo njihovom upotrebom postiže se izlječenje u oko 75 posto alergijskih reakcija. Najbolji rezultati postižu se kod reakcije vezane uz H1 receptore na koje antihistaminici najbolje djeluju. Kod gastrointestinalnih reakcija moraju se dodavati i blokatori H2 receptora, dok blokiranje H3 receptora zasad nije pokriveno, pa se pokušava raznim kombinacijama već spomenutih lijekova jer je i inače prolaz lijekova u područje CNS-a otežan zbog prolaza cerebro-likvorske barijere.

Snižen prag podnošljivosti na histamin

Međutim, vrlo je važno znati da se histamin ne oslobađa samo tijekom alergijskih reakcija. Naime, možemo ga unijeti u organizam i vanjskim putem, konzumiranjem raznih vrsta hrane i pića koji prirodno sadrže histamin kao aktivni sastojak ili on nastaje tijekom njihove razgradnje. Postoji određena grupa ljudi kod koje će takav unos histamina izazvati tzv. intoleranciju na histamin, koja se katkad pogrešno opisuje i kao trovanje histaminom. Naziv trovanje nije prikladan jer se ne radi o reakciji koja će se nakon konzumiranja hrane ili pića koji sadrže histamin pojaviti kod svih ljudi koji su je uzimali već samo kod pojedinaca kod kojih je prag podnošljivosti prema histaminu niži nego u normalne populacije. Sličan mehanizam prepoznajemo i kod intolerancije na glukozu, koja može prethoditi dijabetesu, ali se zapravo radi o niskom pragu podnošljivosti na unos šećera, koji je također izražen samo u pojedinaca, a očituje se u porastu vrijednosti šećera u krvi nakon uzimanja slatke hrane, što se spontano smiri.

Važno je znati da...

  • histamin nastaje kao razgradni produkt bjelančevina (meso, mliječni proizvodi, jaja), pa se u njima može nalaziti u većim količinama koje prelaze prag tolerancije
  • hrana zbog duljeg stajanja ili eventualnog početka kvarenja sadrži povećane količine histamina
  • jela koja se često podgrijavaju ili dulje čuvaju, pa čak i u hladnjaku, automatski sadrže velike količine histamina - zato je preporučljivo uvijek jesti svježe pripremljenu hranu!
  • histamin se ne razara kuhanjem, smrzavanjem ili grijanjem u mikrovalnoj pećnici (što je danas vrlo popularan način pripreme hrane)
  • uzimanje alkohola u kombinaciji s hranom koja sadrži histamin pojačava njegovo djelovanje, pa je i reakcija jača (npr. crveno vino i sir).

Vrlo akutni simptomi

Kod osoba koje spadaju u skupinu s nižim pragom tolerancije, oko pola sata nakon konzumiranja određene hrane ili pića najčešće se javlja difuzno crvenilo kože uz jak svrbež (rjeđe su tipične urtike), glavobolja, mučnina, povraćanje, proljev, katkad i otežano disanje zbog laganog spazma bronha koji se može pojaviti, ali ne s edemima kao kod pravih alergijskih reakcija. Promjene se obično spontano povuku tijekom najviše 24 sata. Katkad se zbog akutnog početka s crvenilom i svrbežom pomisli na anafilaksiju, međutim, nema znakova ugrožavanja vitalnih funkcija u smislu promjene tlaka, gubitka svijesti, izraženoga gušenja, edema i sl. Bolesnik obično zna što je prethodno pojeo, pa ga je dovoljno upozoriti da ne uzima hranu koja sadrži histamin (navedena u nastavku) i dati mu antihistaminik u tabletama, koji će u ovom slučaju pomoći bržoj razgradnji histamina jer nije riječ o alergijskoj reakciji i nije potrebno vezanje za histaminske receptore te njihovo blokiranje.

Hrana koja sadrži histamin

Osoba koja je intolerantna na histamin sljedeće namirnice smije konzumirati samo u malim količinama:

  • alkoholna pića: crveno vino, bijelo vino, šampanjac, pivo
  • sirevi: tvrdi sirevi, sirevi s plijesnima, sirevi za mazanje
  • riba: tunjevina, sardine, srdele, skuše, haringe; osobito su opasni dimljeni ili konzervirani proizvodi, ali svježu ribu ne treba izbjegavati
  • salame: parizer, šunkerica, jeger, pršut, sušeno meso, trajne salame (zimska i sl.)
  • povrće: kiselo zelje, špinat, pasta i kečap od rajčice, gljive, ukiseljeno povrće.

Što se smije jesti...

  • dnevno jedan do dva slabo masna mliječna produkta (jogurt, svježi sir, mlijeko)
  • salata i svježe povrće u neograničenim količinama
  • dnevno nekoliko puta svježe voće
  • dnevno najmanje tri puta hranu koja sadrži žitarice (kruh, pahuljice, tjestenina, krumpir, riža)
  • jednom tjedno svježu ribu te lagano i kuhano meso (piletina, teletina, kuhana šunka u malim količinama)
  • popiti dvije litre nekalorične tekućine na dan (voda, mineralna voda, razrijeđeni sokovi)

Skrivena iza brojnih alergija

Vjerujem da se iza velikog broja "alergija" koje su se u životu pojavile samo jednom do dva puta i bile opisane kao akutna alergijska reakcija koja se za jedan dan povukla, zapravo krije proces intolerancije na histamin. To nam potvrđuju i negativni alergološki testovi u takvih bolesnika. Uzimanjem iscrpne anamneze, praćenjem razvoja simptoma i davanjem samo antihistaminika, uz gore navedena upozorenja bolesniku moguće je izbjeći u ovom slučaju bespotrebno davanje kortikosteroida ili druge diferentne terapije. Bitno je praćenje razvoja simptomatologije, uz jasno upoznavanje bolesnika s pojmom intolerancije.

Preuzmite CentarZdravlja vodič

Isprobajte ove ukusne i sočne poslastice s tikvicama

Slanjem vodiča na odabranu e-mail adresu suglasni ste sa prijavom na CentarZdravlja newsletter.

Komentari

Najnovije

Najčitanije