Uvod

Osim toliko priželjkivanog sunca, proljeće nam svoje pravo lice otkriva kada odemo do zelene tržnice i ugledamo bogatu ponudu ranog povrća i voća. Zelena salata, mlad luk, špinat, rotkvice, krumpirići, blitva, kelj i ostalo zelenilo nas prosto mame da kupimo čak i ono što nismo planirali. Svježe povrće je dobro za organizam, posebno dječji koga je poslije duge zime neophodno nahraniti "svježim" vitaminima i mineralima i tako utjecati na poboljšanje imuniteta.

Međutim, mnogi roditelji se s pravom pitaju koliko je rano povrće i voće zdravstveno sigurno. Naime, upotreba većih količina pesticida od propisanih, kao i stimulatora rasta, nepoštovanje perioda koji mora proći od posljednjeg tretiranja nekim kemijskim preparatom do ubiranja ploda i njegovog konzumiranja - godinama produbljuju sumnju i rano povrće etiketiraju kao zdravstveno nesigurno.

Pesticidi kojima se biljke tretiraju radi povećanja prinosa su otrovi i kao takvi vrlo su opasni. Iako su koncentracije koje se upotrebljavaju male da bi ugrozile naše zdravlje, kako tvrde proizvođači, postavlja se pitanje njihovog dugogodišnjeg nakupljanja u organizmu, odnosno njihov dugoročan kumulativni efekat na razvoj pojedinih bolesti. Žiteljima nekih većih gradova je lakše jer postoje veliki dobavljači i lanci trgovina koji strogo vode računa o tome što se uvozi, od koga se povrće i voće nabavlja, i što se stavlja u rafove.