Jedite sezonsku hranu jer je zdravija!

Moramo priznati da su naši preci živjeli u skladu s prirodom u znatno većoj mjeri nego što mi danas živimo. Njihovu prehranu su činile namirnice koje su sami uzgajali i pohranjivali. Danas su nam sve te namirnice dostupne cijele godine.

Nekada su lokalne tržnice sadržavale voće i povrće koje je raslo u to doba godine. Primjerice, niste mogli naći voće koje raste tijekom proljeća zimi ili tijekom jeseni. Današnji supermarketi imaju razne namirnice u razno doba godine. Ipak, to ne znači da je njihova kvaliteta ista u svako doba godine.

Osim kvalitete, razlikuje se i cijena. Tako će, primjerice, brokula biti znatno kvalitetnija i jeftinija tijekom veljače, u odnosu na ljetne mjesece. Osim što je konzumiranje sezonskog voća i povrća odlično za vaše zdravlje, dobro je i za zaštitu okoliša jer se mora koristiti puno manje kemikalija za uzgoj namirnica tijekom sezone predviđene za njihov uzgoj.

Kada jedete plodove koji su sezonski, odnosno kada jedete plodove koji u prirodnim uvjetima rastu u određeno doba godine, jedete ih upravo onda kada su najzdraviji i najmanje štetni za vaše zdravlje.

Jesti sezonski znači imati:

• bolji okus hrane - vrsni kuhari se slažu s time da je sezonsko voće i povrće najbolje
• bolju kvalitetu hrane - svi stručnjaci se slažu da je hrana znatno bolje kvalitete kada se jede u doba godine kada je predviđeno da raste
• bolju cijenu hrane - istraživanja su pokazala da su određene namirnice najjeftinije u doba godine kada rastu
• zaštitu okoliša - uzgajanje namirnica u prirodnim uvjetima zahtijeva upotrebu manje kemikalija koje zagađuju okoliš.

Najbolje povrće u veljači

Rukola

Ovo je jedna od najpristupačnijih namirnica. Raste na gotovo svim travnatim površinama. Sadrži jako malo zasićenih masnih kiselina. Odličan je izvor proteina, vitamina B, dijetalnih vlakana, vitamina A, C i K. Također obiluje folnom kiselinom, kalcijem, željezom, magnezijem, fosforom, kalijem i manganom.

Rukolu možete pripremati na razne načine. Najčešće se koristi kao salata. Može biti ukusan i zdrav nadjev za pizzu.

Isprobajte tjesteninu s limunom i rukolom!

Šparoge

Sadrže malo zasićenih masnih kiselina, kolesterola i soli. Odličan su izvor kalcija, cinka, magnezija i selena. Također obiluju dijetalnim vlaknima, proteinima, vitaminom A, C, E, K i vitaminima B i D kompleksa. Sadrže željezo, kalij i mangan.

Šparoge možete pripremati na razne načine, kao juhu, salatu, prilog jelima ili pak kao grickalicu za međuobrok.

Pripremite kremastu juhu od šparoga i jogurta!

Cikla

Sadrži nisku razinu zasićenih masnih kiselina i kolesterola. Bogata je vitaminom C, željezom i magnezijem. Obiluje dijetalnim vlaknima, folnom kiselinom, kalijem i manganom.

Cikla može poslužiti kao salata. Također možete pripremati juhe, priloge, sokove ili pak kolače.

Popijte protuupalni smoothie od cikle i trešanja!

Brokula

Sadrži nisku razinu zasićenih masnih kiselina i kolesterola. Dobar je izvor proteina, vitamina E, tiamina, riboflavina, kalcija, željeza, magnezija, fosfora i selenija. Odličan je izvor vitamina A, C, K, B6, folne kiseline, kalija i mangana.

Brokulu možete pripremati na razne načine. Napravite juhu od brokule, složenac ili tjesteninu s brokulom. Brokula je ukusna namirnica koju je izuzetno lako pripremiti.

Ako vam nedostaje ideja, isprobajte prženu piletinu s brokulom i smeđom riža!

Prokulice

Sadrže malo zasićenih masnih kiselina i kolesterola. Dobar su izvor tiamina, riboflavina, željeza, magnezija i fosfora. Odličan su izvor dijetalnih vlakana, vitamina A, C, K, B6, folne kiseline, kao i kalija i mangana.

Prokulice su neobičnog okusa, pomalo gorkastog, zbog čega većini ljudi nisu prvi vrhu liste omiljenog povrća. Ipak, prokulice mogu biti ukusne ako ih pripremite pravilno.

Pripremite ukusne pljeskavice od prokulica i luka!

Najbolje voće u veljači

Klementine

Klementine sadrže nisku razinu soli. Dobar su izvor dijetalnih vlakana, tiamina, folne kiseline i kalija. Odličan su izvor vitamina C.

Klementine su jedna od najpristupačnijih vrsta voća, naročito tijekom zimskih mjeseci. Možete ih koristiti u pripremi voćnih salata i kolača.

Popijte smoothie od klementina protiv gripe!

Grejp

Bogat je izvor prirodnih šećera, vitamina C, A, E, K i vitamina B. Sadrži kalcij, fosfor i kalij. Odličan je izvor flavonoida i likopena.

Grejp je odličan za pripremu sokova. Odlično se slaže sa sokom od naranče koji smanjuje gorčinu grejpa. Osim sokova, grejp može poslužiti za pripremu voćnih salata i čaja.

Isprobajte pileća prsa s limunom, limetom i grejpom!

Limun

Sadrži nisku razinu zasićenih masnih kiselina, kolesterola i natrija. Dobar je izvor folne kiselina i kalija. Odličan je izvor vitamina C.

Limun se najčešće koristi u pripremu sokova. Limunova korica se koristi u pripremi raznih jela, slatkih i slanih. Odličan je začin za salate, obogaćuje okus ribe i mesa, naročito piletine.

Popijte sirup od limuna i peršina koji pomaže otopiti bubrežne kamence!

Naranča

Kao i limun, naranča sadrži nisku razinu zasićenih masnih kiselina, kolesterola i natrija. Dobar je izvor folne kiseline i kalija. Odličan je izvor vitamina C.

Naranča je odlična za pripremu sokova, voćnih salata i slastica. Od naranče možete pripremati salate s povrćem i razne umake koji se odlično slažu uz ribu.

Isprobajte muffine od zobi i naranče!

Kruške

Kruške sadrže nisku razinu zasićenih masnih kiselina. Dobar su izvor kalcija, klora, željeza, magnezija, natrija i sumpora. Odličan su izvor bakra, fosfora, kalija, vitamina A, B1, B2, C, E i folne kiseline.

Kruške su odlične za pripremu toplih i hladnih jela. Tako, primjerice, možete napraviti krem juhu od kruške, ali i osvježavajući smoothie.

Pripremite tortu od čokolade, krušaka i lješnjaka!