Facebook prijava korisnika

Ukoliko nemate registriran korisnički profil na portalu CentarZdravlja, registrirajte se ovdje te iskoristite sve pogodnosti.

Prijava korisnika

Ukoliko nemate registriran korisnički profil na portalu CentarZdravlja, registrirajte se ovdje te iskoristite sve pogodnosti.

Osnovna načela prehrane za osobe sa šećernom bolešću - Sastav hrane

Osnovna načela prehrane za osobe sa šećernom bolešću - Sastav hrane

Osnovna načela prehrane za osobe sa šećernom bolešću - Sastav hrane
  • Objavljeno: Utorak, 08.07.2008.
  • Broj pregleda: 17.610
  • Prosječno vrijeme čitanja:
  • Broj riječi:

Sastojci hrane

Tri su osnovna sastojka hrane koja imaju energetsku vrijednost: ugljikohidrati, bjelančevine i masnoće. Tvari koje nemaju energetsku vrijednost, a neophodne su za normalan rad stanica su: vitamini i minerali.

Bjelančevine (proteini) osnovni su građevni materijal tjelesnih stanica. Mnogi hormoni u organizmu građeni su od bjelančevina odnosno njihovih sastavnih dijelova aminokiselina. Značajne su za rad enzima kao i u stvaranju imunosti (otpornosti) organizma na bolest. Osnovni izvori bjelančevina su namirnice životinjskog podrijetla: meso, jaja, riba i mliječni proizvodi, ali i žitarice, leguminoze (grah, grašak, bob, soja) i gljive. Ove namirnice sadrže niz esencijalnih (životno neophodnih) aminokiselina koje se u organizmu ne mogu stvarati pa ih je neophodno unijeti hranom. Zbog toga prehrana bez određenih količina mesa, jaja i mliječnih proizvoda može imati za posljedicu manjak esencijalnih aminokiselina.

Provjerite što i kako jedete ako imate dijabetes!

Treba voditi računa o činjenici da namirnice životinjskog podrijetla osim bjelančevina sadrže i veće količine masnoća, a posebno škodljivih: kolesterola i zasićenih masnih kiselina. Zato pri odabiru prednost treba dati nemasnom mesu, obranom mlijeku, morskoj ribi, a jaja se preporučuje konzumirati do 2 tjedno. Preporučeni udio bjelančevina u ukupnom dnevnom energetskom unosu treba biti od 15 do 20%.

Energetska vrijednost 1 grama je 16,8 kJ (kiloJoula) ili 4 kcal (kilokalorija).

Masnoće, zajedno s ugljikohidratima čine 80 do 90% ukupnog dnevnog energetskog unosa. Sastavni su dijelovi mnogih spojeva koji sudjeluju u metabolizmu (mijeni tvari) kao i hormona koji se stvaraju u organizmu. Masnoće se nalaze u namirnicama biljnog i životinjskog podrijetla. Masnoće životinjskog podrijetla (maslac, mast, jaja, meso, mliječni proizvodi) sadrže kolesterol i zasićene masne kiseline čije je štetno djelovanje na krvne žile (ateroskleroza ? stvaranje masnih naslaga na stjenkama krvnih žila) neosporno dokazano. Masnoće biljnog porijekla (različite vrste ulja, margarin, biljna mast i razna koštunjičava voća kao orasi, bademi, lješnjaci, kikiriki itd.) sadrže nezasićene masne kiseline od kojih su neke organizmu neophodne (esencijalne masne kiseline koje organizam ne može stvarati). Važna je uloga mononezasićenih masnih kiselina u sprječavanju nastanka ateroskleroze.

Preporučeni udio masnoća u ukupnom dnevnom energetskom unosu treba biti do 30% pri čemu udio namirnica bogatih zasićenim masnoćama treba biti manji od 10% a ostatak od 20% iz namirnica bogatih nezasićenim masnoćama (maslinovo ulje, sojino, ulje kukuruznih klica, bundevino ulje). Kolesterol u prehrani treba ograničiti na ukupno 250 do 300 mg/dan, a kod onih s povišenim LDL kolesterolom u krvi na manje od 200 mg/dan.

Upoznajte se sa testiranjima i pretragama za otkrivanje dijabetesa!

Energetska vrijednost 1 grama masnoće je 37,8 kJ ili 9 kcal.

Ugljikohidrati su tijelu najveći izvor energije potrebne za rad stanica i sastavni su dio namirnica biljnog podrijetla. Ugljikohidrate dijelimo na monosaharide (glukoza i fruktoza), disaharide (saharoza, laktoza i maltoza) i polisaharide (celuloza, škrob i glikogen).

Osnovni izvor energije u metabolizmu stanice je glukoza za čiji je unos u stanice potreban hormon inzulin kojeg luče tkz. b stanice Langerhansovih otočića gušterače. Glukoza koja se nalazi u svim namirnicama koje sadrže šećer izaziva brz porast šećera u krvi i ne preporučuje se u prehrani osoba sa šećernom bolešću, osim u ograničenim količinama u liječenju hipoglikemije (niske razine glukoze u krvi), akutnih bolesti i bubrežnih komplikacija. U nedostatku inzulina glukoza se nagomilava u krvi, a stanice pri tome ?gladuju? jer je ne mogu iskoristiti za dobivanje energije.

Polisaharidi ili složeni ugljikohidrati su škrob koji je sastavni dio povrća, voća i žitarica, glikogen koji se nalazi u mišićima i jetri i celuloza, polako se razgrađuju u crijevima do glukoze koja se otpušta u krv te uz pomoć inzulina ulazi u stanice. Preporučeni udio ugljikohidrata u ukupnom dnevnom energetskom unosu treba biti 50 do 60% i to pretežno složenih ugljikohidrata. Naime, u odabiru namirnica bogatih ugljikohidratima u planiranju prehrane važan je i glikemički indeks ugljikohidrata tj. njegova moć podizanja glukoze u krvi. Ako se uzme da je glikemički indeks glukoze najviši i iznosi 100 tada je on za ostale ugljikohidrate predstavljen odnosom prema ovoj vrijednosti i izražen u postotku s obzirom na mogućnost da povisi glukozu u krvi. Što je taj postotak veći, to je veća mogućnost određene namirnice da povisi glukozu u krvi.

Namirnice s niskim glikemičkim indeksom ne uzrokuju nagle i dugotrajne skokove glukoze u krvi pa namirnice s vrijednostima pri dnu glikemičkog indeksa poboljšavaju kontrolu glukoze u krvi. Takve su namirnice leguminoze (leća, grah, slanutak), tjestenina, pšenične mekinje, riža itd., a pri vrhu ljestvice nalazi se kruh, mrkva, krumpir i med.

Energetska vrijednost 1 grama ugljikohidrata je 16,8 kJ ili 4 kcal.

Isprobajte bilje i začine za bolju kontrolu dijabetesa!

Vrijedno je napomenuti da u osoba koje imaju dovoljno inzulina, a u uzimaju povećane količine hrane bogate ugljikohidratima, suvišna se energija pretvara u masnoću (trigliceride) koja se pohranjuje kao rezervna energija u masnim stanicama što dovodi do povećanja tjelesne težine, debljanja sa svim negativnim posljedicama po zdravlje.

Biljna ili prehrambena vlakna su tvari koje se nalaze u povrću, voću i žitaricama, ne razgrađuju se u tankom crijevu te prolaze probavni trakt većinom neprobavljena. U biljna vlakna se ubrajaju: celuloza, hemiceluloza, pektin itd. Najviše ih ima u ovojnicama žitarica, mahunarkama, repi, neglaziranoj riži, obojenom povrću, nepročišćenim žitaricama, brašnu i tjestenini iz cjelovitog zrna. Postoje topiva i netopiva dijetna vlakna. Oblažući stjenku crijeva usporavaju razgradnju ugljikohidrata od kojih se dio veže na njih i neprobavljen odlazi stolicom iz tijela. Time povoljno djeluju na snižavanje glukoze u krvi i potrebu za inzulinom. Topiva vlakna povoljno utječu na sniženje masnoća u krvi posebno triglicerida te ukupnog i LDL kolesterola. Ova činjenica ima važnost u liječenju hiperlipemije (povišenih masnoća u krvi) često prisutnoj u osoba sa šećernom bolešću - posebno pretilih. Nadalje, daju osjećaj sitosti, što je također važno u pretilih dijabetičara tipa 2.

Preporučena dnevna količina iz različitih vrsta hrane iznosi 25 do 35g podijeljenih u više obroka. Veća količina odjednom može izazvati proljevastu stolicu.

Vitamini su tvari bez energetske vrijednosti. Neophodni su metabolizmu, a njihov nedostatak pogoduje razvoju mnogih ozbiljnih bolesti. Razlikuju se vitamini topivi u vodi i topivi u mastima.

U vodi su topivi vitamini B skupine kojih najviše ima u žitaricama i vitamin C kojeg nalazimo u voću i povrću i kiselom kupusu. Vitamin C se razgrađuje kod temperature više od 50°C pa ga treba uzimati u svježem voću i povrću.

Vitamini topivi u mastima su A, D, E, i K, a nalaze se u raznim vrstama mesa, ribi, obojenom povrću i uljima.

Minerali su također tvari bez energetske vrijednost, a neophodni su u svim biokemijskim procesima u metabolizmu. U većoj količini nalaze se u ribi, mesu, mlijeku, povrću i voću.

Vitamine i minerale možemo unositi kao gotove pripravke koji se nude na tržištu, a pri izboru je važno obratiti pažnju da li su zadovoljenje dnevno potrebne količine (označene na deklaraciji proizvoda).

Preuzmite CentarZdravlja vodič

Vodič za detoksikaciju

Slanjem vodiča na odabranu e-mail adresu suglasni ste sa prijavom na CentarZdravlja newsletter.

Komentari

Najnovije

Najčitanije