Što sve treba znati kod slaganja obroka?

Ako se pojedinačno ide u "lov" hranjivih tvari, samo se možemo potpuno izgubiti. Zato su smišljena jela složena od najneophodnijih namirnica pa tako primjerice dobar odrezak s krumpirom i bogatom salatom osigurava najveći dio potrebnih hranjivih tvari. Istovremeno takav obrok godi našim osjetilima. Međutim, takav obrok zbog prisutne masnoće u mesu i krumpiru donosi puno kalorija koje mogu smetati kod zbrajanja ukupnog dnevnog kalorijskog unosa. Zato radije izaberite pureći odrezak koji je manje mastan i izbjegnite prženi krumpir koji spada u najkaloričnije namirnice.

Slijedeće što treba znati jeste veličina obroka (mali, srednji i veliki obrok) ili ukratko treba znati mjeru kad je dosta. Znači nije u pitanju koliko tko može pojesti već je u pitanju zadovoljavanje dnevnih potreba. Jesti male količine, ali mnogo raznovrsnih namirnica najbolji je recept za uravnoteženu prehranu.

Kako biste to postigli, morate malo bolje poznavati energijsku "snagu" pojedinih komponenti od kojih se sastoji obrok. Što je obrok masniji to je kaloričniji, pa je temeljno pravilo ne konzumirati kalorične namirnice. A to uglavnom znači da treba izbjegavati svinjsko pečenje, prženi krumpir, guste umake, salate s majonezom, kremaste kolače (torte), palačinke s orasima u vinskom šatou i slično. Takav višak masnoće i kalorija uglavnom nije neophodan i sigurno pridonosi višku kilograma. Prehrana s premasnim i prekaloričnim namirnicama najlošiji je i najnezdraviji način prehrane koji sa sobom povlači i ozbiljne zdravstvene posljedice.

Postoji mogućnost da slažete pojedina jela u dnevnu kalorijsku kompoziciju koja vam odgovara ili da koristite kompleksna jela kao što su primjerice lazanje, musaka, salata od krumpira i drugi složenci, dakle gdje se istovremeno koristi mesni nadjev, tijesto i povrće. Bitno je imati predodžbu o tome što je "prekalorično", što "umjereno", a što "nedovoljno" tj. preslabo. To je osnova za stvaranje jelovnika, a za uravnoteženu prehranu iznad svega važan je smisleni jelovnik. Kroz tri obroka od kojih je doručak na razini 300-400 kcal, ručak 700-1000 kcal i večera 300-500 kcal plus dnevni međuobroci na razini 100-200 kcal, trebalo bi se osigurati sve što je organizmu potrebno. Sasvim je dovoljno da jedan od spomenuta tri glavna obroka sadrži meso (u pravilu ručak). Za doručak bi trebalo konzumirati žitarice i mlijeko, a za večeru voće i mliječne proizvode (jogurt). Nažalost, prečesto se rukovodimo gladnim želucem i voljenim jelima, a ne njihovom kalorijskom vrijednosti.