Prehrambeni aditivi u namirnicama

Namirnice koje prednjače u količini aditiva koje se u njima nalaze su bezalkoholna pića, sladoledi i ledeni deserti, prerađeni mesni proizvodi, te proizvodi od žitarica. Kod tih namirnica je najčešće upravo umjetni aditiv nositelj njihovog mirisa, okusa i izgleda.

Namirnice koje prednjače u količini aditiva koje se u njima nalaze su bezalkoholna pića, sladoledi i ledeni deserti, prerađeni mesni proizvodi, te proizvodi od žitarica. Kod tih namirnica je najčešće upravo umjetni aditiv nositelj njihovog mirisa, okusa i izgleda. Zbog prije opisanih testova i pravila svi ti upotrijebljeni spojevi najčešće nemaju štetni utjecaj na zdravlje, ali lažiraju kakvoću proizvoda koji koristimo. Tako pijemo sok od naranče ili jedemo sladoled od jagode koji nemaju veze s tim voćem. Ili jedemo mesni doručak koji ima više škroba, koji ga čini kompaktnim i tako sličnijim mesu nego samo meso. Razlog ekspanzije upravo takvih proizvoda je i u tome što oni donose najviše profita jer je njihova proizvodnja puno jeftinija od korištenja prirodnih sirovina. Prema direktivi EU preporučeno je da se u točno određene grupe namirnica ne smiju dodavati aditivi. Te grupe namirnica su:

• sve ne prerađene namirnice (pod ne prerađene ne podrazumijeva se obrada nekim od fizikalnih postupaka rezanja, ljuštenja, smrzavanja i sl.)
• med,
• ne emulgirana ulja i masti biljnog i životinjskog podrijetla,
• maslac,
• pasterizirano i sterilizirano mlijeko i vrhnje,
• nearomatizirani, fermentirani mliječni proizvodi,
• prirodne mineralne vode i izvorske vode,
• kava,
• nearomatizirani čaj,
• šećeri, uključujući mono i di saharide,
• suha tjestenina (obična)