Facebook prijava korisnika

Ukoliko nemate registriran korisnički profil na portalu CentarZdravlja, registrirajte se ovdje te iskoristite sve pogodnosti.

Prijava korisnika

Ukoliko nemate registriran korisnički profil na portalu CentarZdravlja, registrirajte se ovdje te iskoristite sve pogodnosti.

Prehrana prema emocijama

Prehrana prema emocijama

Prehrana prema emocijama
  • Objavljeno: Četvrtak, 24.03.2011.
  • Broj pregleda: 6.560
  • Prosječno vrijeme čitanja:
  • Broj riječi:

Hrana i emocije

Prema osnovnim pravilima nutricionizma u organizam je potrebno unositi raznolike namirnice. Mnoge su dijete pogrešne jer tijelu uskraćuju pojedine namirnice ili pojedine njihove komponente. Za zdrav rast i razvoj organizma, a pod time mislim i na svakodnevno obnavljanje i regeneraciju organizma potrebna nam je raznolika prehrana. Obnavljanje i regeneracija stanica je normalan fiziološki proces jer pojedini dijelovi našeg tijela stare i propadaju, no priroda je ljudskom tijelu dala genijalan mehanizam koji nadoknađuje i zamjenjuje stare stanice novim i mladim stanicama našeg tijela pa se duže osjećamo i izgledamo mladima ako tijelu osiguramo komponente iz kojih će ono sintetizirati novi život naših stanica. Unošenje svih nutritivnih elemenata u primjerenim količinama je osnovni preduvjet zdravlja i mladolikog izgleda. Dakle, nema ispravne proteinske dijete, barem ne dugoročno jer ona organizmu ne daje sve potrebite tvari, a to su uz proteine i ugljikohidrati i masti koje treba unijeti u preporučenim omjerima 10-60-30. Svaka dijeta koja ne poštuje ovaj omjer je štetna za naše zdravlje i ne smije se preporučiti iz jednostavna razloga jer ne daje našem organizmu potrebne nutrijente. Vitamini i minerali su potrebni kako bi se proteini, ugljikohidrati i masti pravilnim i efikasnim kemijskim procesima uz što manje štetnih nusprodukata ugradili i iskoristili za funkcioniranje organizma, a voda nam je potrebna u dovoljnoj količini da bi odradila svoju zaštitnu funkciju organizma, primarno u detoksikaciji, odnosno čišćenju organizma od spomenutih toksičnih tvari koje nastaju u našem tijelu.

Međutim, uz poznavanje cikličnih promjena u našem tijelu koje su pod utjecajem hormona i neurotransmitera na koje djeluju vanjski utjecaji, i prilagođavajući našu prehranu ovim normalnim izmjenjivim promjenama mi možemo organizmu pomoći da nastoji funkcionirati besprijekorno, uz što manje štetnih tvari, a kada i nastanu što prije ih izlučiti i na taj način duže zadržati mladoliki izgled. I dok su ovo više-manje poznate činjenice, ono što je manje poznato je fiziologija ljudskih emocija koje su svojstvene svim živim bićima, pa tako i životinjama koje u određenom stanju duha odlaze u potragu za određenom namirnicom koja će nahraniti specifični osjećaj koji to živo biće trenutno proživljava. A kako su osjećaji koje mi proživljavamo raznoliki jasno da i prehrana po osjećanjima će biti raznolika i neće tijelo a ni dušu ostaviti niti bez jedne hranjive tvari ili nutrijenata.

Dan bi trebalo započeti obrokom na osnovi mliječnih proizvoda jer se ranim buđenjem osjeća ˝fiziološka ljutnja našeg duha˝. Ako se budimo nešto kasnije i dobro smo naspavani, uz mlijeko u obrok treba dodati ugljikohidratne namirnice. Dakle, idealan obrok za devet sati ujutro kada nas čeka početak novog dana bio bi žitarice u mlijeku, jogurtu ili kefiru što danas ispravno preporučuju mnogi nutricionisti. Kako se dan približava podnevu jutarnja ljutnja ustupa mjesto prijepodnevnoj dominaciji tuge, stoga treba u mozgu povećati koncentraciju serotonina, a to najbolje činimo jedenjem namirnica ugljikohidratnog tipa. Znači svi proizvodi od žitarica kao što su kruh, pecivo, tjestenina, potom riža, krumpir, mahunarke dobro će doći u ranom ručku koji se preporučuje između 11 i 15 sati. Ovo su sve visokoenergetske namirnice pa će osim savršeno ispravne hrane za naš mozak biti i savršeno ispravne za naše tijelo jer će nas pripremiti za dobar dio dana koji je još ispred nas. Kako dan odmiče stiže i poslije podne i naš duh zapada u fiziološku popodnevnu tjeskobu i bezvoljnost protiv čega se valja boriti proteinskim obrokom. Dakle, kasni poslijepodnevni obrok ili večera treba biti proteinskog tipa i to na način da se za rano poslije podne biraju namirnice serotoninskog tipa koje će nam popraviti raspoloženje i odagnati tjeskobu, a to su riba i bijelo meso (piletina, puretina, teletina, janjetina) dok za kasno poslije podne, kada nas već uz bezvoljnost hvata i umor, treba dati prednost crvenom mesu jer ono ima izraženu adrenalinsku komponentu koja daje energiju i volju. Prilog uz ove proteinske obroke ne smije biti ugljikohidratni kao što se danas često pogrešno danas jede, već mora obavezno biti na bazi povrća kao što je kupus, šparoge, blitva, brokula, karfiol i drugo povrće. To je važno iz jednostavna razloga jer približavanjem večeri ljudski osjećaji postaju sretniji i dolazimo do vrhunca dnevnog  ciklusa emocija  kada mozgu ne trebaju namirnice za stvaranje energije već tijelo proizvodi hormone rasta i izgradnje, odnosno obnavljanja organizma. Tijelo u svom zadatku regeneracije i obnavljanja i pripreme organizma za noćni počinak ne treba energiju, a ako ju dobije ona se pretvara u masne naslage, stoga su našem tijelu i duši u ovom dijelu dana potrebni vitamini i minerali iz povrća i voća.

Preuzmite CentarZdravlja vodič

Očistite organizam i osnažite tijelo ovim ukusnim juhama

Slanjem vodiča na odabranu e-mail adresu suglasni ste sa prijavom na CentarZdravlja newsletter.

Komentari

Najnovije

Najčitanije