Facebook prijava korisnika

Ukoliko nemate registriran korisnički profil na portalu CentarZdravlja, registrirajte se ovdje te iskoristite sve pogodnosti.

Prijava korisnika

Ukoliko nemate registriran korisnički profil na portalu CentarZdravlja, registrirajte se ovdje te iskoristite sve pogodnosti.

Prehranom protiv kroničnog umora

Prehranom protiv kroničnog umora

Prehranom protiv kroničnog umora
  • Objavljeno: Srijeda, 05.10.2011.
  • Broj pregleda: 10.246
  • Prosječno vrijeme čitanja:
  • Broj riječi:

Svakodnevan osjećaj umora

Umor je signal da u stilu života, svakodnevnim životnim navikama i načinu razmišljanja treba nešto mijenjati.

Suvremeni način života i ubrzan tempo kod mnogih ljudi stvara osjećaj umora. Ako se on iz dana u dan ponavlja i intenzivira, kumulira se i javlja kronični umor. Sindrom kroničnog umora u medicini je već potvrđen i prihvaćen kao dijagnoza, i ne javlja se samo kao sporadična pojava. Najkraće bi se mogao definirati kao subjektivni osjećaj nedostatka snage i energije.

Najčešći simptomi su: iscrpljenost, težina i tromost, bezvoljnost, nesanica ili osjećaj da se budimo neispavani, gubitak apetita ili pojačana želja za određenom vrstom hrane, npr. slatkim. Neki slikovito vole reći "da se osjećaju iscijeđeno ili pregaženo". Da bi se mogao definirati kao sindrom, kronični umor treba trajati najmanje šest mjeseci

Prevladavajući uzroci su stresan način života, nedovoljno kretanja i tjelesne aktivnosti (rekreacije) te nerazmjer fizičkog i mentalnog opterećenja organizma. Subjektivno ga prati osjećaj da premalo činimo za sebe, da se stalno iscrpljujemo i maksimalno angažiramo na poslu ili kod kuće. Preveliki i ambiciozni ciljevi koje si postavljamo, stalan život u žurbi i vremenskoj stisci samo pridonose stalnom umoru. Neki ni obrok ne mogu na miru pojesti. Gradske sredine to još dodatno potenciraju jer se mnogo vremena gubi u prometu, živi se u prenapučenim kvartovima, gdje je i parkiranje problem, u bankama i poštama čeka se u dugim redovima, više vremena provodi se u zatvorenim prostorima i stanovima, nedovoljno prozračenim i osunčanim, a često i pretrpanim zbog ograničena prostora.

Suprotno životu u gradu, ljudi koji žive na selu fizički su aktivniji, više vremena provode u prirodi i manje su izloženi vanjskim negativnim čimbenicima, poput smoga, ispušnih plinova automobila, elektromagnetskog zračenja i elektrosmoga (satelitske antene, mobiteli, televizori, računala).

Ljudi se stresu pokušavaju oduprijeti na različite načine: danima obilaze ordinacije, od obiteljskog liječnika do specijalista, pribjegavaju sedativima, utjehu nalaze u visokokaloričnoj hrani (najčešće slatkišima), odlaze u teretanu ili na neku od tehnika opuštanja (joga, meditacija i sl.).

Kronični umor postaje rizičan u situaciji kad više nismo sposobni obavljati svakodnevne aktivnosti, a nakupljeni umor iscrpljuje nas do te mjere da nam odgovaraju ležanje, mirovanje ili tek minimalne aktivnosti te težimo tome da budemo što više sami, jer nas iritira gomila ljudi.

Pripremite alkalnu vodu koja potiče mršavljenje i uklanja umor!

Ako se ne prepozna na vrijeme, kronični umor može dovesti do ozbiljnih poremećaja u radu kardiovaskularnog i živčanog sustava. U konačnici slabi i prirodna otpornost organizma, pa je povećana sklonost upalama i autoimunim bolestima. Umor je zapravo zaštitni mehanizam protiv prekomjerne živčane aktivnosti, ujedno i signal da u stilu života, svakodnevnim životnim navikama i načinu razmišljanja treba nešto mijenjati.

Sistemom eliminacije do dijagnoze

Zadatak liječnika je da dijagnosticira postoji li neka organska ili psihička bolest u sklopu koje se umor javlja kao popratni simptom. Zato se dijagnoza sindroma kroničnog umora postavlja tek nakon što se isključe druge najčešće bolesti koje mogu dovesti do sličnih simptoma, kao što su slabokrvnost, poremećaj u radu štitne žlijezde koja regulira cjelokupni metabolizam, šećerna bolest ili depresija, premda svaka bolest može biti praćena osjećajem umora.

Kad isključimo te, ali i druge bolesti, možemo posumnjati da je ipak riječ o kroničnom umoru, čiji je najčešći osnovni uzrok dugotrajan stres koji dovodi do hormonalne neravnoteže. Dolazi do selektivnog pražnjenja određenih aminokiselina u mozgu i iscrpljivanja zaliha prijenosne tvari među živčanim stanicama, u spojevima preko kojih komuniciraju, a nazivamo ih sinapse.

U patofiziološkoj osnovi stresa javlja se neravnoteža između živčanog, hormonalnog i imunološkog sustava. Više se izlučuju tzv. hormoni stresa, adrenalin i kortizol (mogu dovesti do porasta krvnog tlaka, masnoća u krvi i poremećaja srčanog ritma), iscrpljuju se nadbubrežne i štitna žlijezda, koje više ne mogu izlučiti potrebnu količinu hormona u odnosu na svakodnevnu količinu stresa.

Kako si pomoći?

Treba obratiti pozornost na:

  • spavanje - potrebno je dovoljno sna, jer se živčane stanice u snu regeneriraju i opuštaju, ali važna je i kvaliteta sna
  • dnevni ritam - usporiti ga
  • preraspodjelu vremena - odvojiti vrijeme za rad i odmor (kreativni odmor), jer ljudski organizam nije robotiziran da testiramo njegove krajnje mogućnosti i maksimalno ga iscrpljujemo. Nužna je smjena umnog i fizičkog napora. Primjerice, radnik u polju odmorit će se nakon zdravog sna ili čitajući, a student koji nekoliko sati uči ili radi za računalom relaksirat će se vozeći bicikl, šetajući ili trčeći.

Savjeti:

  • svaki dan odvojiti malo vremena za sebe i činiti nešto što nam pričinjava zadovoljstvo - male sitne radosti koje ne koštaju puno prilagoditi prehranu da bi što prije detoksicirali organizam za početak povećati unos vode, izostaviti zaslađene gazirane napitke, smanjiti kofein te izbaciti ili smanjiti na najmanju moguću mjeru pušenje i konzumaciju alkohola
  • povećati unos ribe, žitarica, svježeg i sušenog voća i povrća, orašastih plodova i sjemenki
  • izbjegavati ili smanjiti unos suhomesnatih i konzerviranih proizvoda te rafiniranih ugljikohidrata
  • ne uzimati samoinicijativno lijekove obratiti pozornost na dodatni unos vitamina i minerala koji se pod stresom prvi gube: vitamini B skupine, C vitamin, magnezij, kalcij, cink i željezo

Kad smo u krizi, slatko nam može pomoći (jedna do dvije kockice čokolade), ali ako smo ovisni o takvoj vrsti hrane, takvi visokokalorični ugljikohidrati povećavaju količinu abdominalne masti i odlaganje neželjenog sala oko struka. Uz to, rafinirani šećeri iscrpljuju gušteraču koja u tom slučaju mora lučiti više inzulina, a ujedno se ponašaju i kao kradljivci B vitamina koji se pojačano troše da bi metabolizirali ugljikohidrate. Visokokalorična hrana vodi u "trbušnu debljinu", koja je jedan od čimbenika rizika za razvoj bolesti srca i krvnih žila.

Jeste li umorni, boli vas glava i ne možete se fokusirati? Candida je mogući uzrok!

Dr. Steven Pratt, oftalmolog iz Kalifornije, napisao je knjigu "Superhrana: 14 namirnica koje će vam promijeniti život". Autor smatra da neke namirnice imaju preventivni učinak na cijeli organizam. Svakodnevno gledajući krvne žile očnog dna, pošao je od pretpostavke da je cijelo tijelo povezano, pa ako je srce zdravo, onda će i oči ili koža biti zdravi. Po njemu, nema pravila u konzumiranju tih namirnica, tj. kad i kako ih konzumirati, ali bi bilo poželjno jesti ih što češće.

Tih 14 namirnica su: brokula, borovnice, bundeva, čaj (zeleni), grah, jogurt, losos, naranče, orasi, puretina, rajčica, soja, špinat, zob u zrnu. Bioaktivne tvari iz tih namirnica imaju povoljan učinak i mogu usporiti, a kod graničnih slučajeva i zaustaviti razvoj šećerne bolesti, visokog tlaka, nekih vrsta malignih tumora, Alzheimerove bolesti i sl.

Karakteristike nekih od 14 navedenih namirnica

ORAŠASTI PLODOVI I LOSOS

Bogati su omega 3 masnim kiselinama. Savjet - pet puta tjedno pojesti šaku oraha, badema ili lješnjaka - smanjuje rizik od srčanih bolesti za 15 do 50 posto. 10 do 14 polovica oraha = 150 Kcal.

RIBA

Osobito plava (srdela, skuša, tuna), ali i ribe hladnih voda, kao što su losos i haringa, obiluju omega-3 masnim kiselinama koje povoljno djeluju na moždane funkcije i smanjuju umor.

BOROVNICE

Indijanci su ih koristili u iscjeljivanju. Obiluju C vitaminom i flavonoidima koji povoljno utječu na vensku i kapilarnu cirkulaciju te usporavaju degenerativne procese na oku (kataraktu).

NARANČE

Uz C vitamin, sadrže i karoten (provitamin A) koji je važan za funkciju imunološkog sustava, rast i razvoj stanica te funkciju oka.

GRAH I ZOB

Dobar su izvor vlakana koji održavaju naš kolesterol i šećer na niskoj razini, te osiguravaju normalan rad crijeva. Istraživanja su pokazala da prehrana bogata vlaknima doslovce snižava kolesterol (voće, povrće, zob, ječam, smeđa riža, grah i ostale mahunarke). Hrana bogata vlaknima sporije se probavlja, pa ne podiže razinu šećera u krvi, a osjećaj sitosti dulje traje.

JOGURT I DRUGI MLIJEČNI PROIZVODI, OSOBITO FERMENTIRANI

Imaju povoljan učinak na rad crijeva. Obiluju kalcijem, mineralom važnim za mineralizaciju kosti i prevenciju osteoporoze. Kalcij jača zube, djeluje protiv grčeva u mišićima i pomaže srcu da pravilno kuca. Novija istraživanja pokazuju da može smanjiti rizik od polipa te pomaže u gubljenju težine (istraživači sa sveučilišta Purdue otkrili su da žene koje uzimaju kalcij iz nemasnih proizvoda ili najmanje 1000 mg kalcija dnevno lakše mršave).

Kod kroničnog umora treba odabrati najbrži i najprirodniji put regeneracije i vraćanja vitalne snage organizma kroz izbor hrane koja obiluje ugljikohidratima, bjelančevinama i mastima u njihovu optimalnom omjeru, ali i potrebnim vitaminima i mineralima. Takve su pšenične klice, za koje se s pravom kaže da su i hrana i lijek. Nazivaju ih još "šampionima zdravlja", jer samo život održava život.

Ove namirnice će ukloniti umor i vratiti energiju!

Sadrže organske fosfate koji pomažu u slučaju nedostatka mišićne snage i općeg lošeg stanja. Obiluju i kalcijem, magnezijem i vitaminima B skupine (osobito B1) koji obnavljaju i energiziraju živčani sustav. Savjetuju se djeci, sportašima, trudnicama i odraslima koji pate od dekalcifikacije i demineralizacije. Primjerice, 100 grama pšeničnih klica ima pet puta više kalcija i 12 puta više fosfora od iste količine bijelog kruha.

Pšenične klice same ili u kombinaciji s voćem (jedna jušna žlica dva puta dnevno, primjerice u 11 i 17 sati "brišu umor" i daju novi polet.

Kura pšeničnim klicama traje tri tjedna, a savjetuje se preventivno četiri puta godišnje na prijelazu godišnjih doba ili kod osjećaja umora i iscrpljenosti za podizanje vitalne snage i izdržljivosti organizma. Na tržištu postoje svježe klice ili pržene pšenične klice u rinfuzi, a možemo ih i sami pripremiti kod kuće. U posljednje vrijeme mogu se kupiti klijališta, tj. specijalne posudice na kat, tako da istodobno možemo dobiti tri različite vrste klica, primjerice pšenicu, ječam i soju.

Osobnim izborom namirnica možemo smanjiti umor i pomoći organizmu u obnovi energije. Pravilna i korisna prehrana može se dovesti u vezu ne samo s dijetama i nutricionistički uravnoteženom prehranom nego i sa životnim stilom. Izabrati je znači dugoročno ulagati u banku zdravlja, a ujedno se stvara percepcija da i sami možemo učiniti nešto za sebe te da nismo na vjetrometini marketinških kampanja, čiji je krajnji cilj ostvarenje profita po svaku cijenu. Time bismo i sami svjedočili staru Hipokratovu tezu: "Hrana je lijek".

Preuzmite CentarZdravlja vodič

Isprobajte ove ukusne i sočne poslastice s tikvicama

Slanjem vodiča na odabranu e-mail adresu suglasni ste sa prijavom na CentarZdravlja newsletter.

Komentari

Najnovije

Najčitanije