Ikona pravilne prehrane

Malim preinakama piramide pravilne prehrane nastala je konstrukcija nove piramide koja se temelji na elementima mediteranske prehrane, a Svjetska zdravstvena organizacija (World Health Organization) ističe mediteransku prehranu kao zlatni standard zdrave, odnosno pravilne prehrane.

Hrvatska, s izrazitom tradicijom mediteranske (dalmatinske) prehrane, ima sve predispozicije za njegovanje i kontinuiranu provedbu takvog programa.

Osnovne karakteristike mediteranske prehrane:

• povećana potrošnja ribe
• prednost nemasnoga bijelog mesa prema crvenom mesu
• konzumacija cjelovitih žitarica i sjemenki
• veća potrošnja svježeg voća i povrća
• umjerena konzumacija mlijeka i mliječnih proizvoda
• ograničen unos slatkiša
• upotreba maslinova ulja kao osnovnog izvora masnoće
• umjerena količina crnog vina uz obrok
• prilikom kulinarske obrade česta je uporaba mediteranskog bilja poput origana, bosiljka, majčine dušice, kadulje, timijana, ružmarina, lovora i neizostavnih peršina i češnjaka.

Prednost je mediteranske prehrane u bogatstvu antioksidansa, tj. zaštitnih tvari koje neutraliziraju djelovanje štetnih slobodnih radikala koji mogu izazvati brojne posljedice u ljudskom organizmu. Najpoznatije su ateroskleroza, s mogućim posljedičnim srčanim ili moždanim udarom, i karcinomi.

U piramidi mediteranske prehrane vrlo sažeto poredane su namirnice od najviše preporučljivih (baza piramide), pa do vrlo rijetko preporučljivih (vrh piramide). Bazu piramide zauzimaju složeni ugljikohidrati, poput cjelovitih žitarica, integralne tjestenine, riže i soje. Iznad toga, u nešto užem dijelu piramide, kao vrlo važne i preporučljive namirnice, nalaze se voće i povrće. Nadogradnja piramide nastavlja se ribom, posebno plavom morskom. Savjetuju se i bijelo meso peradi, mlijeko i mliječni proizvodi, ali sa smanjenim udjelom masnoće (light). Na uskom dijelu piramide, tj. na samom vrhu nalaze se slatkiši i masnoće životinjskog podrijetla. To su namirnice koje treba izbjegavati jer su štetne po ljudsko zdravlje.

Svakako treba istaknuti važnost tekućine, odnosno dnevnog unosa oko osam čaša vode, jer ona čini 60 do 70 posto sastava našeg tijela.

Mediteranska prehrana ima veliku ulogu u smanjenju razine triglicerida i kolesterola, LDL kolesterola, koji je odgovoran za taloženje plaka u krvnim žilama. Potvrđena je i smanjena pojava upalnih reumatskih stanja, što možemo pripisati djelovanju omega-3 masnih kiselina. Primjenjujući model mediteranske prehrane, možemo relativno lako održavati i poželjnu tjelesnu težinu.

Možemo zaključiti da ovu vrstu prehrane možemo s pravom nazivati funkcionalnom hranom, jer je od neprocjenjive važnosti njezin učinak na zdravlje, kako pojedinih organa tako cijelih organskih sustava, primjerice probavnog, srčanožilnog, koštanog i imunološkog. Međutim, ona je u cijelosti učinkovita samo kao interakcija svih preporučenih namirnica. Valja napomenuti da mediteranska prehrana neće nositi epitet pravilne i zdrave prehrane samo onda ako se pretjeruje s konzumacijom pojedinih namirnica, poput pršuta ili masnoga ovčjeg sira, obilno koristi maslinovo ulje za prelijevanje ribe i mesa sa žara, ili pretjeruje s unosom vina (više od 2 dl), pa bilo ono i crno. U svim tim delicijama možemo uživati, ali samo povremeno i s mjerom.

Sigurno ćete pomisliti kako je "okrutno" od nekoga zahtijevati da stalno razmišlja o svakom zalogaju, no suština sreće i zadovoljstva je zdrav čovjek. Na žalost, često toga postajemo svjesni tek kad ozbiljno narušimo svoje zdravstveno stanje. U trci s vremenom, za novcem i nekim boljim životom ugrožavamo ono najvažnije - zdravlje.

Spoznaju da pravilan izbor hrane može usporiti proces starenja i produljiti život treba ozbiljno shvatiti i što prije primijeniti.