Kava

Mmm,kava... Oh kako miriše. Ne možeš bez njenog udarnog djelovanja započeti svoj dan?!

Milijuni širom svijeta su opsjednuti kavom i ne mogu zamisliti niti jedan jedini dan bez njenog konzumiranja unatoč sve brojnim upozorenjima na njene štetne utjecaje na naš neurovegetativni sustav. Baš zbog njene globalne proširenosti, način na koji se kava uzgaja, obrađuje i naposljetku konzumira, ima potencijalno veliki utjecaj kako na svjetsku ekonomiju, tako i na globalnu ekologiju. U svijetu, drugi po veličini proizvod iza nafte, uvijek je bio izvor kontradikcija kroz povijest.

U različita vremena, od početka njenog korištenja kao osvježavajućeg napitka u 9.-om stoljeću kada je bila dostupna samo kraljevima, bogatima i povlaštenima, pa do početka masovne upotrebe od druge polovine prošlog stoljeća, kava je imala značajnu i kompleksnu ulogu u razvoju društva i društvenih odnosa.

Bez njenog kofeinskog stimulirajućeg djelovanja možda nikada ne bismo otkrili čari "kavica" i njegovog utjecaja u razvijanju osjećaja pripadnosti, inspiracije, druženja, izmjene misli, znanja i opće mudrosti. Tamo se sreću ljudi svih društvenih slojeva i pretresaju "velike svjetske teme".

Posljednjih godina kava je opet u središtu pozornosti zbog načina proizvodnje, trgovanja i iskorištavanja radne snage u nerazvijenm zemljama i zemljama u razvoju.

Dugi niz godina kava se uzgajala u više od 60 zemalja i to pretežno na malim obiteljskim posjedima. Dvadeset sedam milijuna hektara plantaža kave diljem svijeta uzdržava 27-100 milijuna ljudi koji od toga žive. Sve do 1970.-tih godina prošlog stoljeća većina farmera je upotrebljavala eco-friendly način uzgoja kave, sadeći biljku u sjeni prirodnih šuma uz vrlo malu upotrebu kemikalija i umjetnih gnojiva.

Kada se kava uzgaja u sjeni visokih šumskih stabala, biljke koriste dobrobiti prirodnih nutrienata od opalog lišća koje prirodno truli i na taj način obogaćuje tlo prirodnim dušikom i ostalim prirodnim nutrientima, a ujedno nudi prirodan pokrov tlu te na taj način održava njegovu prirodnu vlažnost. Prirodne šume također imaju ulogu u očuvanju lokalne flore i faune.

U 70.-im godinama prošlog stoljeća došlo je do eksplozije upotrebe kave i time do potrebe uzgoja znatno većih količina kako bi se podmirila izuzetna potražnja. Zbog toga se plantaže kave iz sjene stabala sele na "sunce". Da bi se dobile što veće površine zemljišta za njen povećan uzgoj, krče se hektari i hektari šume narušavajući ravnotežu prirodnog okoliša s jedne strane i osiromašenjem tla upotrebom sve više i više kemikalija i umjetnih gnojiva da bi se povećali prinosi, s druge strane. Na taj se način povećava prinos, ali slabije kvalitete, a sazrijevanje zrna kave na suncu je ubrzano. Na nekim mjestima postižu se čak i dvije žetve kavinog zrna godišnje.

Profit uzgoja kave na taj način se umnogostručio, ali s druge strane ugrozio "prirodni" uzgoj u nerazvijenim zemljama, osiromašujući milijune ljudi čija egzistencija ovisi o proizvodnji kavinog zrna.

U zadnjih dvadesetak godina zbog povećane potražnje kave, prirodne šume u Meksiku, Kolumbiji, Centralnoj i Latinskoj Americi i Karibima ubrzano se krče kako bi se osigurale sve veće površine obradivog tla potrebnog za uzgoj kave. To je dovelo do osiromašenja prirodne flore i faune i nestajanja pojedinih vrsta biljaka i životinja.

Plantaže na suncu zahtijevaju sve veće količine umjetnog dušika, jer se prirodni više ne može stvarati bez prisustva prirodnog truljenja lišća šuma. Osim toga, uzgoj kave u sjeni stabala je bio zaštićen od većine štetnih insekata i korova. Poznato je da isti za svoj razvoj trebaju sunce. Uzgoj kave na suncu zahtijeva ekstenzivnu upotrebu insekticida, pesticida i herbicida da bi se biljka kave zaštitila od njihove najezde. To dovodi do još većeg osiromašenja tla, a time i do njegove erozije i zagađivanja nadzemne i podzemne vode. Danas se u proizvodnji kave koristi oko trideset osam različitih kemikalija potencijalno štetnih za ljudski organizam. Koliko ih ima u vašoj šalici kave?