Ispušni ventil tijekom mog srednjoškolskog obrazovanja je, naravno, bio odmor. Bili gladni ili ne, moralo se odjuriti preko ceste u pekaru po pecivo sa sezamom. Tada, sa sto pubertetskih briga na pameti, sezam je bio samo nešto što je tu i o čemu nije baš trebalo razmišljati. Tko uopće u tim godinama i razmišlja što i kako jede? Danas sam starija, trebala bih po nekom nepisanom pravilu biti i pametnija, no to je neka druga priča.

I nije da sam otkrila nešto posebno, no sada više pazim što jedem i uočavam sezam u svojoj prehrani. Nešto tako malo može imati ogroman učinak na naš organizam. Kad uvidite sve blagodati sezama, ne bi bilo loše da ga i sami počnete primjenjivati u kuhinji. Nekako ga najčešće vidimo na pekarskim proizvodima, ali sezam se može koristiti na razne načine, kao primjerice dodatak varivima, juhama, salatama, mesnim jelima I slično.

Smatra se da je sezam jedan od najstarijih začina. Kineska ga medicina hvali i pridaje mu mnoga ljekovita svojstva. Prema već navedenoj istočnoj medicini, sezam usporava starenje pa je to možda odgovor na neka naša pitanja o dugotrajnom životu i ljepoti. No ako vam dug život i nije važan kao činjenica kvalitetnog življenja, onda svakako počnite koristiti sezam u prehrani. Nećete požaliti, ukusan je i zdrav - je li mogla biti bolja kombinacija? 

Sezamin i sezamolin, kako im samo ime i kaže, sastojci su koji se nalaze u sezamu. Zašto su posebni? Sezamin I sezamlin su lignani koji snižavaju razinu kolesterola, krvni tlak te povećavaju razini vitamina E. Uz to, sezamin štiti jetru.

Neka istraživanja su potvrdila i velike količine fitosterola u sezamu, spojeva sličnog sastava kao  kolestrol, a nalaze se u biljkama te mogu u određenim količinama smanjiti razinu kolesterola u krvi i poboljšati imunitet.

Sezam pomaže kod bolova izazvanih reumatoidnim atritisom, ublažava grčeve koje uzrokuje astma.

Sjemenke sezama bogate su uljem. Ulje sezama koje se može koristiti u kuhanju je također hvale vrijedna namirnica. Sadrži vitamine A, B1, B6 i E. Ulje se koristi i kod nekih problema kao što su suha kože, psorijaza i akcemi.

Sjemenke sezama sadrže sve esencijalne aminokiseline, posebno su bogate metioninom.

U nas je najčešća primjena sezama na samom početku spomenuta, dakle na pekarskim proizvodima (peciva, kruh), iako se on koristi na razne načine u raznim dijelovima svijeta. Meni je osobno najzanimljiviji (istina, vjerojatno i najjednostavniji) način upotrebe sezama gomashio. To je makrobiotički začin koji je vrlo ukusan, a radi se tako da sezam s morskom soli popržite na tavi, sve dok sezam ne dobije zlatnu boju, ohladite ga i nakon toga sameljete. 

Odlučili se Vi za gomashio ili ne, kako biste mogli iskoristiti sve blagodati sezama, obavezno ga prvo prepržite te sameljite ili usitnite jer u protivnom kroz Vaš prolazi neprobavljen organizam. Prženjem osiguravate i bolju iskoristivost kalcija.

Naravno da je poanta bila da vas navučemo na sezam jer je istinski zdrav, no kao i sa svim namirnicama, i s njim treba biti umjeren jer 100 g sezama ima oko 570 kcal, dakle ni pretjerivanje nije preporučljivo.

Pred nama je razdoblje u kojem će hrane biti u izobilju i najbolje je vrijeme da sezam probate u raznim kombinacijama i zatim na vama nije da odlučite hoćete li ga ili nećete koristiti u prehrani, nego kada i koliko ćete to činiti.