Facebook prijava korisnika

Ukoliko nemate registriran korisnički profil na portalu CentarZdravlja, registrirajte se ovdje te iskoristite sve pogodnosti.

Prijava korisnika

Ukoliko nemate registriran korisnički profil na portalu CentarZdravlja, registrirajte se ovdje te iskoristite sve pogodnosti.

Sol - prijatelj ili neprijatelj?

Sol - prijatelj ili neprijatelj?

Sol - prijatelj ili neprijatelj?
  • Objavljeno: Utorak, 08.07.2008.
  • Broj pregleda: 5.233
  • Prosječno vrijeme čitanja:
  • Broj riječi:

Liječnici, nutricionisti i mediji upozoravaju na štetnost grickalica i gotove industrijske hrane zasićene solju. U mnogim dijetnim programima upozorava se da treba manje soliti i čitati etikete na gotovoj hrani, kako bi se kontrolirao unos soli. Netko bi iz svega ovoga mogao zaključiti kako je sol podjednak neprijatelj zdravlja kao šećer.

I dok bez šećera u čistom obliku možemo (dapače, najbolje je što više uzimati prirodni šećer u hrani), bez soli ne možemo. Sasvim izbjegavati soljenje hrane pogrešno je, jer je manjak soli jednako opasan za zdravlje kao i višak.

Sol je neophodna za zdravu probavu, za regulaciju tekućina u tijelu, te za kvalitetno funkcioniranje živčanog sustava. Sjetimo se da kod visoke temperature ili proljeva liječnici savjetuju uzimati otopinu različitih soli. Ništa neobično, jer su dehidracija (gubitak tekućine) i gubitak soli povezani, pa stoga više soli treba uzimati kod svakog pojačanog znojenja.

Sol je važan faktor i za zdravi san, te za prevenciju grčeva uzrokovanih upalama mišića (tzv. muskul-fiber). Bez soli se ni kalcij ne apsorbira dobro, a nedostatak kalcija, pak vodi u osteoporozu. Uloga soli toliko je raznolika da čak seže i do seksualnosti i zdravog libida.

No, nije svejedno kakvu sol uzimate. Srećom, hrvatsko se tržište oslanja gotovo isključivo na morsku sol, koja je znatno zdravija od tzv. obične stolne soli (to je sol koja se vadi iz rudnika, pa je zovemo i kamena sol). Stariji će se prisjetiti kako se u bivšoj Jugoslaviji uglavnom koristila kamena sol, dok se morska tek skromno pojavljivala ili se koristila samo u krajevima uz more (u blizini solana).

Danas liječnici i nutricionisti preporučuju isključivo morsku sol, a u novije se vrijeme sve više traži i da bude nejodirana. Iako se jod desetljećima dodaje soli radi prevencije bolesti povezanih sa poremećajima štitne žlijezde, danas znamo da se pravilnom prehranom može dobiti dovoljno joda (ima ga u tlu na kojem raste hrana koju jedemo). Zato danas u trgovinama zdrave hrane sve češće nalazimo izvornu morsku sol bez aditiva.

Kamena sol najčešće je prošla nekoliko faza industrijske prerade, te sadrži brojne aditive, koji uglavnom sprečavaju da se sol zgruda (okameni). U takvoj soli zna biti i aluminija, koji je povezan s Alzheimerovom bolešću.

Morska sol, pak, sadrži 80-ak minerala i elemenata u tragovima, a svi su oni važni za opće zdravlje. U prirodnom su obliku, jer kod isparavanja morske vode na dnu bazena ne ostaje samo Na Cl (natrijev klorid je kemijski naziv za sol), nego i sve one krute tvari koje su bile otopljene u morskoj vodi. Morska sol znatno je ukusnija od kamene.

Kako raste svijest o zagađenju i zdravoj prehrani, tako saznajemo i da svaka sol ima jedinstven okus, ovisno o tome odakle potječe. Javio se novi hobi među ljubiteljima gastronomije - kušanje i procjenjivanje soli. Prodaju se i tzv. dizajnerske soli, koje čini kvalitetna, nerafinirana morska sol i različiti zdravi dodaci, najčešće začinske trave.

Izvorna morska sol je upravo ona krupna, pa nju treba koristiti kad god možete, primjerice kod kuhanja, odnosno za soljenje hrane koja se termički obrađuje. Kako nije realno očekivati da će većina ljudi sve soliti krupnom solju, sitnu sol koristite za salate i eventualno za solenke, koje bi načelno trebalo izbjegavati za stolom.

Kod nas je u narodu uvriježeno mišljenje kako je jelo lako dosoliti ako je neslano, a nemoguće mu je oduzeti sol ako je preslano. No, jelo bi trebalo prilikom kuhanja uvijek biti umjereno slano, baš kako treba, jer se pokazalo da kod naknadnog soljenja većina ljudi pretjera (ako gledamo sa zdravstvenog stanovišta, a ne sa stanovišta individualnih ukusa).

Svakako valja paziti da se ne konzumira previše soli, pa valja znati da je u današnjoj prehrani znatno češći slučaj pretjeranog nego nedovoljnog konzumiranja soli. Opazite li da ste jednini za stolom koji naknadno soli posluženu hranu, dobili ste siguran signal da volite pretjerano slanu hranu, odnosno da konzumirate previše soli.

Preuzmite CentarZdravlja vodič

Čarolija okusa na vašem blagdanskom stolu

Slanjem vodiča na odabranu e-mail adresu suglasni ste sa prijavom na CentarZdravlja newsletter.

Komentari

Najnovije

Najčitanije