Facebook prijava korisnika

Ukoliko nemate registriran korisnički profil na portalu CentarZdravlja, registrirajte se ovdje te iskoristite sve pogodnosti.

Prijava korisnika

Ukoliko nemate registriran korisnički profil na portalu CentarZdravlja, registrirajte se ovdje te iskoristite sve pogodnosti.

Vino - lijek?

Vino - lijek?

Vino - lijek?
  • Objavljeno: Utorak, 08.07.2008.
  • Broj pregleda: 12.554
  • Prosječno vrijeme čitanja:
  • Broj riječi:

Grčki filozof Plutarh (45. - 125. god) rekao je da je "Vino najkorisnije od svih pića, najukusnije od svih lijekova i najslasnije od svih životnih namirnica". Pretpostavlja se da je čovjek, završivši s nomadskim načinom života i počevši s kultiviranjem biljaka, počeo i s uzgajanjem vinove loze. Postoji nekoliko povijesnih pretpostavki tko je prvi i kada počeo s uzgojem vina, no sigurno je da se vinova loza vrlo brzo proširila i da je danas vrlo rasprostranjena.

Prema Hansu Wagneru, u prošlosti je vino liječilo kao danas injekcija i skalpel. Hipokrat je 400. god. prije Krista vino koristio kao sredstvo za jačanje, ublažavao njime bolove kod išijasa, liječio rane i crijevne bolesti. Do 19. stoljeća postojala je prava nauka o ljekovitosti vina, dok je na tu ljekovitost danas gotovo zaboravljeno. Vino je alkoholno piće dobiveno alkoholnom fermentacijom grožđanog soka - mošta. Definicija vina po pravilniku je nešto kompliciranija, no ovom kratkom definicijom vidimo i što je vino, kako nastaje i od čega, iako su te stvari ionako svima poznate. Kvaliteta vina ovisi velikim udjelom o pravovremenoj i pravilnoj berbi grožđa, a određuje se degustacijom i kemijskom analizom. Ispituje se još mikrobiološki, kao i na utjecaj zraka i nisku temperaturu.

Za vino se može reći da je mnogo više od alkoholnog pića. Mnoge znanstvene studije su potvrdile da umjerene kličine vina pomažu zdravlju.Američko ministarstvo zdravstva također kaže da umjerena količina vina uz obroke koristi zdravlju.

Vino se sastoji od vode (oko 850 g), katkada malo neprovrela šećera, 60 do 100 g etilnog alkohola, malo glicerina, kiseline, tanina (crno vino), vitamina, polifenola i flavanoida. Treba u svakom slučaju reći da se u vinu nalazi i određena količina metilnog alkohola koji se u vinu neutralizira etilnim alkoholom.

Alkohol iz vina brzo ulazi u krvotok i djeluje na sve dijelove našeg tijela, no ako je konzumacija umjerena, to je djelovanje pozitivno na naš organizam. Alkohol djeluje na probavni sustav (ubzano lučenje sline i ezima, hrana se brže razgrađuje, općenito bolja probava), na disanje (šire se krvne žile organa za disanje), na srce i krvotok (šire se krvne žile, smanjuje se rizik od krvnih ugrušaka, pozitivno djeluje na krvni tlak, povećava se HDL - dobar kolesterol), na kožu (širenjem žila, pojačana prokrvljenost), na spolne žlijezde (potiče njihov rad), na bubrege, mjehur i jetru (zbog bolje prokrvljenosti organi bolje rade i izlučuju otrovne tvari) te na rad mozga (povećava se opskrba kisikom).

Pozitivni učinci konzumacije alkohola vrlo lako postaju poprilično negativni ako se pretjera s količinom pa tada ubija stanice mozga i uzrokuje cirozu jetre. Za one koji ga prekomjerno uživaju povećava rizik od moždanog udara i mnogih vrsta raka, kao što su rak dojke, usne šupljine, jednjaka, jetre i dr. Doktor John D. Potter iz Centra za istraživanje raka u Seattleu kaže da je uz pušenje pretjerano pijenje alkohola najrizičnije za razvoj raka.

Osim alkohola u vinu se nalaze i polifenoli - oni u vinu potječu iz ljuske, koštica i peteljki. Da bi u tijelo unijeli jednaku količinu polifenola iz soka kao iz vina, moramo popiti 50% više soka. Razlog tomu je što vino stoji i alkohol izvlači iz koštica, peteljki i ljuske polifenole pa ih u vinu ima više. Bez obzira na taj omjer, već spomenuti profesor John D. Potter radije preporuča sok od grožđa nego vino. Manja količina vina ipak nikako ne bi trebala štetiti našem organizmu. Važnost polifenola je u njihovom antioksidativnom djelovanju, oni u stanicama tijela sprječavaju neželjene i opasne reakcije kisika koje su odgovorne za cijeli niz bolesti. Takvim rekacijama kisika nastaju slobodni radikali koji su uslijed reakcija izgubili jedan elektron te ga uzimaju negdje drugdje i na taj način izazivaju prave lančane reakcije. U odnosu na drugo voće, povrće i sokove, vino sadrži mnogo veću količinu polifenola, odnosno antioksidanasa i to je jedan od razloga njegova ogromnog djelovanja na zdravlje. U vinu su najvažniji: rezveratol (najdjelotvorniji od svih polifenola), kvercetin (zaustavlja rak), epikatehin (zaustavlja rak, u razmjerno velikim količinama u vinu) i katehin (sprječava nastajanje krvnih ugrušaka).

U vinu se nalaze i vitamini: vitamin A (u malim količinama), B1 (vitamin koji igra veliku ulogu u metabolizmu ugljikohidrata), B2 (izbacivanje otrovnih tvari, metabolizam tvari), B6 (upravlja metabolizmom masti i sudjeluje u razgradnji bjelančevina), folna kislina (sudjeluje u stvaranju crvenih krvnih stanica), vitamin C (posebno u mladim vinima, u mnogim procesima metabolizma). Od minerala i elemenata u tragovima u vinu se nalaze: kalij, natrij, kalcij, magnezij, željezo, mangan, cink, bakar, jod, fosfor i klor.

Koje vino ima bolji utjecaj na organizam? Prema profesoru Creasyju s Cornella, bijelo vino ima dvadeset puta manje polifenola nego crna vina, a razlog se nalazi u proizvodnom procesu. Obje vrste vina rade se od bijelog grožđa, no kod bijelog vina sok se istisne iz grožđa prije fermentacije, dok se kod crnog vina grožđe fermentira, a tek zatim cijedi, a do tada alkohol izvuče sve što se nalazilo u koži, košticama i peteljkama grožđa.

Kako bi se dokazalo to pozitivno djelovanje vina postoje mnoge studije koje idu tomu u prilog. U danskom centru za epidemologiju dvanaest godina je trajalo istraživanje u kojem su se tražile veze između pijenja vina i smrtnosti. Rezultat je bio: ljudi koji ne piju vino imaju kraći očekivani životni vijek od onih koji popiju 3 - 5 čaša vina na tjedan. U jednoj studiji Svjetske zdravstvene organizacije WHO tvrdi se da onaj koji redovito i umjereno konzumira vino, živi duže i zdravije.

Preporučena količina vina kod prosječnog sadržaja alkohola od deset do jedanaest posto iznosi dvije čaše na dan od 0,1 l za žene i tri čaše na dan od 0,1 l za muškarce. Ljekovitost vina najviše dolazi do izražaja ako ga pijemo uz večeru. Osim toga, ono obogaćuje okus hrane i stvara dobro raspoloženje.

Svaka zdrava osoba može uživati u pozitivnom djelovanju umjerene količina vina. No postoje skupine za koje se vino nikako ne preporuča. U tu skupina ponajprije spadaju djeca. Alkohol je otrov za djecu, njihove stanice mozga reagiraju znatno osjetljivije na alkohol od odraslih. Alkohol u djece napada enzimski sustav i metabolizam energije, jetra dijeteta nije toliko razvijena kako bi mogla razgraditi alkohol. Alkohol ne bi trebale piti trudnice, osobe sa čirom na želucu i dvanaesniku; crno vino ne bi trebale konzumirati osobe koje boluju od hemeroida; kod hipertireoze bi se alkohol trebao izbjegavati, kao i kod gihta. Kod osoba koje bolju od upale gušteraće ili upale jetre vino je potpuno zabranjeno.

Preuzmite CentarZdravlja vodič

Očistite organizam i osnažite tijelo ovim ukusnim juhama

Slanjem vodiča na odabranu e-mail adresu suglasni ste sa prijavom na CentarZdravlja newsletter.

Komentari

Najnovije

Najčitanije