Facebook prijava korisnika

Ukoliko nemate registriran korisnički profil na portalu CentarZdravlja, registrirajte se ovdje te iskoristite sve pogodnosti.

Prijava korisnika

Ukoliko nemate registriran korisnički profil na portalu CentarZdravlja, registrirajte se ovdje te iskoristite sve pogodnosti.

Glavobolja u djece

Glavobolja u djece

Glavobolja u djece
  • Objavljeno: Ponedjeljak, 20.08.2012.
  • Broj pregleda: 505
  • Prosječno vrijeme čitanja:
  • Broj riječi:

Kada dijete boli glava

Glavobolja je jedan od čestih simptoma u djece. Učestalost joj je između 35 do 50% u djece predškolske dobi te od 55 do 80% u djece iznad petnaeste godine života. Smatra se da je odnos prije ulaska u pubertet na strani dječaka dok se u adolescenciji taj odnos mijenja na "štetu" djevojčica zbog hormonske aktivnosti. Može se manifestirati već u prvim          godinama života, a sve neugodnija postaje u školskoj dobi (dijete je točno može lokalizirati oko pete godine života).

Dokazano je da su prvi i peti razred osnovne te prvi razred srednje škole razredi u kojima je zabilježen povećan broj infantilnih glavobolja. Sklonija su im anksiozna i osjetljiva djeca, hiperaktivna i ona koja su u natjecanju sama sa sobom. Glavobolja pokazuje i elemente nasljeđivanja pa se smatra da ako jedan od roditelja pati od glavobolje, vjerojatnost da će i djeca imati isti problem je oko 50%, odnosno 70% ako oba roditelja pate od glavobolje. Na glavobolju mogu utjecati i obiteljski čimbenici (majke koje rade, duljina provedenog vremena u školi, rastave roditelja), što povećava njezinu učestalost.

Oko 70% djece školske dobi barem jedanput godišnje osjeti glavobolju, 40% ima ponavljajuće glavobolje dok oko 30% ima migrenu. Iako je glavobolja relativno benigno stanje, čest je uzrok izostanka iz škole zbog čega je potrebno poboljšati kvalitetu života djece. Nikada se ne smije zanemariti glavobolja u djece te je, nakon pritužbe na glavobolju, potrebno uputiti dijete liječniku primarne zdravstvene zaštite koji će ga, ako je potrebno, dalje uputiti na neuropedijatrijski pregled i obradu. Glavobolja je najčešći neurološki simptom u djece i od njih je 4% tenzijskih dok su 21% njih migrene.

Postoje različite klasifikacije glavobolja. U djece praktična je podjela na one koje se dijele prema vremenu te prema karakteristikama boli.

Razlikujemo:

  • 1. Akutnu glavobolju koja se pojavljuje kao samostalna pojava bez prethodnih sličnih smetnji. Može biti difuzna ili lokalizirana.
  • 2. Akutna ponavljajuća glavobolja pojavljuje se povreme-no uz postojanje razdoblja bez boli, a ako je praćena povraćanjem i mučninom, najčešće je riječ o migreni.
  • 3. Kronična progresivna glavobolja s vremenom se po-goršava prema učestalosti i težini. Tada je potrebna neurološka obrada.
  • 4. Kronična neprogresivna glavobolja koja se pojavljuje učestalo, dnevno ili stalno, slabijeg je intenziteta.
  • 5. Miješani tip udružuje akutnu ponavljajuću glavobolju (migrenu) i simptome neprogresivne kronične glavobolje.

Međutim dvije od uobičajenih vrsta glavobolja od kojih djeca pate su tenzijske glavobolje i migrene.

Tenzijske glavobolje

Pripadaju grupi funkcionalnih psihogenih glavobolja (opisane kao glavobolje kontrakcija mišića) uzrokovane su napetošću u mišićima vrata i glave i uzroci su im emocionalni i tjelesni stres. Dijete opisuje da ga boli cijela glava ili mijenja lokalizaciju boli. Trajanje im je neodređeno, često samo u školi. Bol je probadajuća, stezajuća ili poput pečenja. Razlika između tenzijskih glavobolja i migrene je ta što tenzijske nisu praćene mučninom i ne pogoršavaju se zbog tjelesne aktivnosti. Važno je biti oprezan da se izbjegne "pogreška" u dijagnozi, a i suvišne pretrage. Osnovni uzroci takvih glavobolja su stres, veliki broj predmeta u školi ili mnoštvo izvanškolskih aktivnosti koji dodatno opterećuju dijete. Svakako se preporučuje više odmora i boravka na svježem zraku, vježbe opuštanja, manje provođenja vremena pred kompjutorom, smanjenje izvanškolskih aktivnosti te ponekad i psiho-terapija. U sklopu Klinike za dječje bolesti u Klaićevoj djeluje Ambulanta za bol u kojoj se djeci pomaže laserom i akupunkturom. Na posudbu se može dobiti živčani stimulator - TENS, koji djeluje uz pomoć elektroda koje se postavljaju na najbolnije točke na glavi.

Migrena

Pojavljuje se u oko 5% djece osnovne škole te u 10% adolescenata definira se kao obiteljski poremećaj karakteriziran ponavljajućim napadajima glavobolje sa širokim varijacijama u intenzitetu, funkciji i trajanju. Napadaji su jednostrani i povezani s anoreksijom, nagonom na povraćanje i povraćanjem. Mogu se pojaviti vrtoglavica, bol u trbuhu, uočavanje točkica ili krugova, osjetljivost na svjetlost, buku ili mirise. U nekim slučajevima prethodi im neurološki poremećaj - aura, ili poremećaj ponašanja. Oko 2% djece razvija simptome migrene u prvih deset godina života, a u 2/3 djece ima pozitivnu obiteljsku anamnezu. Do sedme godine od migrena više pate dječaci, od sedme do dvanaeste godine podjednako su zahvaćena oba spola, a iza dvanaeste godine migrena više muči djevojčice.

Ako se migrenske glavobolje prvi put pojave u školskoj dobi, oko 70% djece imat će ih i kad odrastu. Sama gla-vobolja rezultat je vazodilatacije i pulsacije kranijalnih krvnih žila uz stimulaciju receptora boli u arterijskim stijenkama, ali uzrok mogu biti psihički i fizički stres, određena hrana i piće, prisutnost biogenih amina u namirnicama (feniletilamin u čokoladi).

Većina migrena traje u prosjeku od 30 minuta do 6 sati, ali mogu trajati i dulje. Tjelesna aktivnost dodatno pogoršava i pojačava bol. Stanje aure koje može prethoditi glavobolji manifestira se 10 do 30 minuta prije početka migrene, a obilježeno je zamagljenjem vida, svjetlucanjem ili isprekidanim crtama u vidnom polju, osjećanjem određenih mirisa. Također se mogu pojaviti slabost u mišićima, poremećaj koordinacije, poteškoće u govoru neposredno prije ili tijekom glavobolje. Nažalost ti su simptomi nerelevantni kada je riječ o dojenčetu jer ono svoju "bol" pokazuje nezadovoljstvom, plačem, nespretnošću ili bljedilom.

Što možemo učiniti kako bismo pomogli djetetu?

Liječnik nakon otkrivanja mogućeg uzroka glavobolje odlučuje se započeti terapiju koja uključuje boravak u zamračenoj, prozračenoj prostoriji, spavanje, odmaranje, izbjegavanje potencijalnih "trigera" boli, promjenu načina prehrane, spavanja, učenja, preporučuje se kuhana hrana, dosta voća i povrća, bez aditiva. Svaki tip glavobolje je entitet za sebe pa se ne može govoriti o jedinstvenoj terapiji. Svaki tip glavobolje zahtijeva specifičan terapijski pristup. Kao prvi lijek izbora može se dati antipiretik koji je ujedno i analgetik, kao i ibuprofen, a u slučaju povraćanja može se dati i antiemetik. Salicilati se ne daju djeci mlađoj od dvanaest godina života. U liječenju srednje teških ili težih napadaja migrene lijek pr-vog izbora je sumatriptan, u obliku nosnog raspršivača, ali on zahtijeva prethodno učinjenu neurološku obradu djeteta.

Na kraju je važno reći kako je glavobolja jedan od najčešćih simptoma u djece. Potrebno je što ranije postaviti točnu dijagnozu te započeti ciljanu terapiju. Svu djecu s glavoboljom do dobi od šest godina kao i svu djecu s promijenjenim nalazom u neurološkom statusu potrebno je odmah uputiti neuropedijatru, dok stariju djecu i djecu s urednim neurološkim nalazom potrebno je pratiti tijekom tri mjeseca uz vođenje dnevnika. Svakako je potrebno provoditi edukaciju roditelja i djece o glavobolji, stilu života.

Dijagnoza glavobolja uključuje:

  • Detaljnu obiteljsku anamnezu te anamnezu samog djeteta, klinički pregled te neurološki pregled. Određuje se je li riječ o akutnoj ili kroničnoj glavobolji, postoje li promjene u ponašanju, sistemski znakovi bolesti (vrućica, ospi) ili vegetativni simptomi, provjerava se kolike su školske aktivnosti, kakav je odnos s prijateljima. Nadalje, anamneza o sadašnjoj bolesti koja uključuje trajanje, frekvenciju, lokalizaciju, tijek boli, kao i stanja koja je izazivaju. Diferencijalno dijagnostički treba razmišljati o vaskularnoj osjetljivosti ako je glavobolja pulsirajuća, upali paranazalnih sinusa, zubi ili očiju ako je bol čeona, maksilarna ili periorbitalna. Intrakranijski procesi stražnje lubanjske jame izazivaju bol u okcipito nuhalnoj regiji dok supratentorijalne lezije izazivaju temporalnu bol na mjestu oštećenja. Migrena klasičnog tipa pojavljuje se najčešće u rano jutro, a vrhunac dosiže za 30 minuta do 24 sata. Glavobolje zbog sinusitisa pojavljuju se prilikom ustajanja ili tijekom jutra, kod hipertenzije u rano jutro, a kod refrakcijskih grešaka vida (miopija, astigmatizam) nakon duljeg čitanja ili boravka pred kompjutorom. U adolescentica se može povezati i s menstruacijskim ciklusom.
  • Klinički pregled, mjerenje krvnog tlaka, pri čemu treba pripaziti na neurokutane promjene, traume ili deformitete kralježnice.
  • Neurološki pregled s osvrtom na kranijalne živce, reflekse, koordinaciju. Učiniti okulistički pregled vida i vidnog polja te izmjeriti očni tlak, učiniti otorinolaringološki pregled koji uključuje rtg paranazalnih sinusa, zatim TCD krvnih žila i psihološko testiranje. Od laboratorijskih pretraga preporučuje se učiniti SE, KKS, Ureju, Kreatinin, Kalcij, Fe, UIBC, TIBC, Feritin i eventualno hormonske pretrage, ovisno o anamnezi, EEG koji je u većine djece uredan, ali kod jednog broja djece može pokazati i epileptogenu aktivnost te se tada preporuča učiniti CT i eventualno MRI.

Komentari