Facebook prijava korisnika

Ukoliko nemate registriran korisnički profil na portalu CentarZdravlja, registrirajte se ovdje te iskoristite sve pogodnosti.

Prijava korisnika

Ukoliko nemate registriran korisnički profil na portalu CentarZdravlja, registrirajte se ovdje te iskoristite sve pogodnosti.

Kada dijete ima proljev

Kada dijete ima proljev

Kada dijete ima proljev
  • Objavljeno: Četvrtak, 19.07.2012.
  • Broj pregleda: 500
  • Prosječno vrijeme čitanja:
  • Broj riječi:

Najveća opasnost kod proljeva je dehidracija organizma, pa upravo o stupnju dehidracije ovisi i težina bolesti.

Dolazi ljeto, vrijeme učestalijih crijevnih infekcija sa znakovima proljeva. Proljev se najčešće definira kao povećan gubitak tjelesne vode stolicom. Posljedično isušenje (dehidracija) organizma najveća je opasnost kod proljeva, pa s obzirom na to da o stupnju dehidracije ovisi i težina bolesti, iz praktičnog razloga razlikujemo blagu, srednju i tešku dehidraciju.

Jako je važno pratiti pokazuje li dijete znakove dehidracije. Vrlo objektivan znak stupnja dehidracije je gubitak tjelesne težine - do 5 posto uz simptome proljeva govori o lakšoj dehidraciji, između 5 do 10 posto o srednjoj, a više od 10 posto o teškoj dehidraciji. Iako nam težina tijela prije proljeva često nije poznata, vaganjem djeteta tijekom proljeva možemo doznati poboljšava li se stanje ili pogoršava.

Drugi jasan znak isušenja je izgled kože - kad odignemo nabor kože, on neko vrijeme ostaje izdignut. Dodatni znak kod dojenčeta je uvučena fontanela, tj. udubljenje neokoštanog dijela glave. Kod dehidracije dijete manje mokri i, naravno, više žeđa, a opće stanje je poremećeno, od klonulosti, umora i pospanosti do kome u najtežim slučajevima.

Terapijske smjernice Svjetske zdravstvene organizacije

U našoj zemlji liječenje proljeva još uvijek počiva na tradicionalnim metodama. To znači da se tekućina nadoknađuje nefiziološkom otopinom, na primjer čajem, oboljeli su izloženi dugom postu, a povratak na uobičajenu prehranu traje danima.

Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) i UNICEF-a, pristup oboljelima s akutnim proljevom sastoji se od sljedećeg:

  • sprječavanje razvoja dehidracije pravodobnim davanjem otopine s elektrolitima za nadoknadu gubitka tekućine (tzv. ORS)
  • rano započinjanje s prehranom koju je dijete uzimalo i prije početka akutnog proljeva
  • izbjegavanje lijekova protiv proljeva.

Znači, suvremen pristup rješavanja dehidracije temelji se na davanju otopine s elektrolitima. U našim ljekarnama dostupni su Rehidromix prašak koji se otapa u određenoj propisanoj količini prokuhane, ohlađene vode i HIPP 200 (ORS otopina s dodatkom mrkve). Ti pripravci sadrže sve ono što se proljevom gubi i što je nužno nadoknaditi za normalno funkcioniranje organizma.

Svako kućanstvo trebalo bi imati prašak za pripremu otopine za rehidraciju, no ako ga u kući nema, iz nužde se mogu pripremiti i druge vrste tekućine. Tako se djetetu može dati pripravak od 3 do 5-postotne rižine sluzi s dva grama kuhinjske soli na litru pripravka, a starijoj djeci normalno zasoljena juha. Valja izbjegavati slatke sokove, čajeve, kavu, napitke koji podržavaju proljev te cola i druge gazirane napitke.

Kako bi se spriječio razvoj dehidracije, liječenje akutnog proljeva treba započeti već kod kuće. Majke ili osobe koje se brinu za dijete trebaju znati da se proljev razvija svojim prirodnim tijekom, a da je zadaća otopine s elektrolitima za nadoknadu gubitka tekućine (ORS) da nadoknadi izgubljenu vodu i elektrolite. U praksi se pokazalo kako je unos najbolje reguliran osjećajem žeđi. Preporučuje se ORS davati polako, najprije žličicom, a zatim malim gutljajima.

Nakon postupka nadoknade tekućine ORS-om tijekom četiri do šest sati, počinjemo hraniti dijete. Naime, drugi važan stav u liječenju proljeva je izbjegavanje dijetalnih postupaka koji dovode do gladovanja i negativnih posljedica na sluznicu crijeva i uopće stanje organizma. Za dijete koje je na prsima najbolji je izbor nastavak prehrane na prsima, jer dojenje smanjuje trajanje bolesti i težinu kliničke slike. Dojenče treba dobivati pune podoje, a treba napustiti praksu tzv. skraćenog podoja. 

Dojenče koje se hrani industrijskim mliječnim pripravcima ili kravljim mlijekom, nakon razdoblja nadoknade tekućine od četiri do šest sati treba nastaviti hraniti mliječnim pripravkom. Pripravak se daje razrijeđen, s pola mlijeka, povećavajući količinu mlijeka u sljedećim obrocima. Za razrjeđenje se može upotrijebiti rižina sluz (3 do 5-postotna), juhica od mrkve ili rogač, dok se sama ORS daje piti između obroka dok traje proljev. Drugi dan prelazi se na normalnu koncentraciju mliječnog pripravka.

U starije djece s proljevom, nakon postupka nadoknade tekućine od četiri do šest sati, nastavlja se s prehranom na kojoj je dijete bilo i prije. U početku su korisni kompleksni ugljikohidrati kao što su riža, krumpir, kruh, zatim nemasno meso, jogurt, voće i povrće, a treba izbjegavati masnu hranu ili onu s puno šećera, uključujući čaj, sokove i gazirana pića. Slična prehrana preporučuje se i odraslima.

Kod većine oboljelih s proljevom ne primjenjuju se antibiotici, kao ni lijekovi za smirenje proljeva, koji mogu načiniti više štete nego koristi.
Opisani postupci pokazali su se djelotvorni kod oko 95 posto slučajeva akutnog proljeva, a u rijetkim slučajevima trebat će primijeniti i nadoknadu tekućine venskim putem, što se u načelu provodi u bolničkim uvjetima.

Komentari