Dijagnosticiranje

Autizam se najčešće dijagnosticira tek kada dijete pođe u vrtić ili školu, zbog čega dolazi do gubitka potrebne pomoći u učenju i razvoju. Autizam se može otkriti skeniranjem mozga, ali ne s potpunom sigurnošću.

Govor

Kod redovitih pregleda liječnik će pogledati kako vaša beba reagira na vaš govor ili osmijeh. Svaka reakcija (smijanje, gledanje, mumljanje i slično) je dobar znak. Problemi s govorom se mogu ublažiti tako da potražite pomoć stručnjaka. Sva djeca će početi govoriti, neka ranije, a neka kasnije. Djeca, koja pate od autizma, u pravilu počnu govoriti značajno kasnije.

Društvene vještine

Problemi vezani s društvenim vještinama su važan pokazatelj autizma. Psiholozi mogu pomoći kod prepoznavanja problema s društvenim vještinama. Dijete može izbjegavati kontakt očima, čak i s bliskim i poznatim osobama. Može se intenzivno fokusirati na samo jedan objekt i istovremeno ignorirati sve oko sebe. Često ne pokazuje facijalne ekspresije ili govor tijela tijekom komunikacije.

Procjena

Ne postoji test pomoću kojeg bi se s potpunom sigurnošću dijagnosticirao autizam, ali neka testiranja mogu pomoći. Odlično bi bilo kada bi se autizam dijagnosticirao prije dobi od 3 godine jer se tada na vrijeme može pružiti dodatna pomoć u razvoju djeteta, što mu može olakšati daljnje učenje i razvijanje.

Aspergerov sindrom

Osobe s Aspergerovim sindromom nemaju nisku inteligenciju ili jezične probleme. U stvari, oni mogu imati napredne verbalne vještine. No, mogu biti društveno nespretni i imati problema s razumijevanjem neverbalnih signala, poput izraza lica. Mogu se intenzivno usredotočiti na jednu temu koja ih zanima, ali imaju problema sa stjecanjem prijatelja i povezivanjem s ljudima.