Facebook prijava korisnika

Ukoliko nemate registriran korisnički profil na portalu CentarZdravlja, registrirajte se ovdje te iskoristite sve pogodnosti.

Prijava korisnika

Ukoliko nemate registriran korisnički profil na portalu CentarZdravlja, registrirajte se ovdje te iskoristite sve pogodnosti.

Prevencija, zaštita i suzbijanje klamidijskih infekcija

Prevencija, zaštita i suzbijanje klamidijskih infekcija

Prevencija, zaštita i suzbijanje klamidijskih infekcija
  • Objavljeno: Četvrtak, 25.10.2012.
  • Broj pregleda: 564
  • Prosječno vrijeme čitanja:
  • Broj riječi:

Prevencija i mjere zaštite

Spolno prenosive bolesti, pa tako i klamidijske infekcije, prenose se spolnim kontaktom tj. pod rizikom su samo osobe koje su stupile u spolne odnose. Način spolnog ponašanja osobe određuje i njezin rizik za zarazu.

Svaka osoba može zaštititi svoje zdravlje izbjegavanjem rizičnog spolnog ponašanja i primjenom zaštite, prezervativa, pri spolnim odnosima.

Rano stupanje u spolne odnose i veći broj spolnih partnera tijekom života, povećavaju rizik od spolno prenosivih bolesti i njihovih posljedica. Mijenjanje spolnih partnera također povećava rizik, jer imati spolni odnos s nekom osobom, znači imati ga sa svima s kojima je ta osoba prije imala spolni odnos.

Apstinencija (suzdržavanje od spolnih odnosa) ili trajna, uzajamno vjerna veza dvaju zdravih partnera, su jedine pouzdane mjere prevencije spolno prenosivih bolesti. U ostalim slučajevima, svaka osoba može zaštititi svoje zdravlje izbjegavanjem rizičnog spolnog ponašanja i primjenom zaštite, prezervativa, pri spolnim odnosima.

Primarna prevencija temeljena na edukaciji i promjeni ponašanja ključna je za prevenciju i suzbijanje spolno prenosivih bolesti, pa tako i klamidijskih infekcija. Promjena ponašanja kao što je povećanje uporabe prezervativa, odgađanje početka spolnog života, te smanjenje broja spolnih partnera, kao odgovor na kampanje u prevenciji HIV/AIDS-a i spolno prenosivih bolesti, opisane su u pojedinim zemljama Europe i SAD-a i povezane su sa smanjenjem klamidijske bolesti i komplikacija.

Smanjenje rizika od spolno prenosivih bolesti:

  • procijeniti rizičnost spolnog partnera razgovorom o njegovom prethodnom spolnom ponašanju
  • uvijek koristiti lateks-prezervativ od samog početka do kraja bilo kojeg spolnog odnosa (vaginalnog, oralnog ili analnog)
  • upotrebljavati lubrikantna sredstva (sredstva za podmazivanje) temeljena na vodi, a ne na uljima jer mogu oštetiti prezervativ
  • spermicidna sredstva uz prezervativ treba odabrati prema uputi proizvođača i primijeniti ih u rodnicu
  • potrebno je spriječiti bilo kakvo oštećenje kože i sluznice genitalnog područja, sluznice usta ili anusa koja mogu dovesti do krvarenja, jer takva oštećenja olakšavaju ulaz drugih uzročnika spolno prenosivih bolesti, osobito HIV-a

Mjere zaštite od klamidijske infekcije su iste kao i mjere zaštite od spolno prenosivih bolesti. U slučaju preboljele infekcije potrebno je spriječiti ponovnu infekciju, koja povećava rizik neplodnosti. Za osobe koje imaju spolne odnose preporučuje se uporaba lateks prezervativa od samog početka do kraja spolnog odnosa.

Redovita i ispravna uporaba prezervativa predstavlja najbolji mogući način zaštite od klamidijske infekcije za spolno aktivne osobe. Ne treba zaboraviti da rizik za klamidijsku infekciju raste s brojem spolnih partnera. Osobe koje su pod rizikom za klamidijsku infekciju trebaju se posavjetovati s liječnikom i provesti testiranje na uzročnike spolno prenosivih bolesti jednom godišnje. Rizični faktori podrazumijevaju adolescentnu dob i spolnu aktivnost, višestruke spolne partnere, nekorištenje prezervativa te prethodnu infekciju uzročnikom neke druge spolno prenosive bolesti.

Važnost prezervativa (kondoma)

Prezervativ je jedino sredstvo kontracepcije koje nas štiti od spolno prenosivih uzročnika kada se pravilno i redovito upotrebljava. Redovita i pravilna upotreba prezervativa definitivno i nedvosmisleno sprečava klamidijsku genitalnu infekciju.

Najbolji način zaštite od spolno prenosivih bolesti je uporaba prezervativa od lateksa pri spolnim odnosima. Prezervativ je jedino sredstvo kontracepcije koje nas štiti od spolno prenosivih uzročnika kada se pravilno i redovito upotrebljava. Redovita i pravilna upotreba prezervativa definitivno i nedvosmisleno sprečava klamidijsku genitalnu infekciju.

Prezervativ predstavlja najbolju zaštitu i od HIV/AIDS-a. Da bi zaštita bila djelotvorna, upotreba prezervativa mora biti pravilna i redovita, kod svakog spolnog odnosa koji nije u trajnoj, uzajamno vjernoj, monogamnoj vezi. Ljudska pogreška tijekom upotrebe je češća i ozbiljnija od grešaka u samoj proizvodnji.

Kod otvaranja i stavljanja prezervativa treba paziti da se ne ošteti noktima ili nakitom. Prezervativ se ne smije dulje vrijeme držati u džepu jer se može mehanički i termički oštetiti. Višak zraka zadržanog u prezervativu može izazvati njegovo pucanje, te zrak treba prije stavljanja istisnuti iz vrška prezervativa. Prezervativ se stavlja na penis u erekciji i prije bilo kakvog genitalnog dodira.

Uvijek treba uporijebiti novi prezervativ prije bilo kojeg spolnog odnosa. Ukoliko se tijekom odnosa upotrebljavaju sredstva za vlaženje (lubrifikantna sredstva), smiju se rabiti samo ona na bazi vode, jer u suprotnom mogu oštetiti prezervativ i dovesti do pucanja. Prezervativ se skida dok još uvijek postoji erekcija kako bi se spriječilo razlijevanje ejakulata.

S obzirom da je klamidijska infekcija u 70% žena i oko 50% muškaraca asimptomatska, redoviti ginekološki odnosno dermatovenerološki pregledi, uz specifičnu laboratorijsku dijagnostiku i liječenje, jedini su način da se klamidijska infekcija prepozna, izliječi i da se spriječi njezino širenje.

Sekundarna prevencija - periodičko testiranje (screening) na klamidijsku infekciju

Odgođena dijagnoza i neliječenje asimptomatskih klamidijskih infekcija doprinosi širenju ove spolno prenosive bolesti u društvu i razvoju teških komplikacija i trajnih posljedica po opće i reproduktivno zdravlje, prvenstveno u žena.

Genitalna klamidijska infekcija je najčešća bakterijska spolno prenosiva infekcija u svijetu. Neliječena klamidijska infekcija može dovesti do teških komplikacija i trajnih posljedica u žena, muškaraca i novorođenčadi, a liječenje ovih zdravstvenih problema je izuzetno skupo.

Zakašnjela dijagnoza i nepravovremeno liječenje genitalnih klamidijskih infekcija u adolescentica i mladih žena najvažniji je uzrok zdjelične upalne bolesti koja rezultira u trajnoj neplodnosti i izvanmaterničnoj trudnoći. Zbog toga je rana detekcija putem skrininga, te liječenje kako simptomatskih tako i asimptomatskih infekcija, vrlo važno u smanjenju dugoročnih posljedica po reproduktivno zdravlje žena.

Periodičko testiranje (screening) na genitalnu klamidijsku infekciju ima velike javno-zdravstvene i finacijske koristi. Screening omogućuje detekciju inficiranih osoba koje bi razvile komplikacije i prenosile infekciju na svoje seksualne partnere. Rana detekcija i liječenje izlječivih spolno prenosivih bolesti kao što su klamidijske infekcije, može spriječiti razvoj daljnjih komplikacija uključujući neplodnost i izvanmaterničnu trudnoću. Sekundarna prevencija ili dijagnoza i liječenje asimptomatskih genitalnih klamidijskih infekcija (screening) je uspješna u smanjivanju kako proširenosti klamidijske infekcije tako i povezane zdjelične upalne bolesti. Istraživanja koja su ispitivala efikasnost screeninga na klamidiju pokazala su da dovodi do smanjenja zdjelične upalne bolesti za 50% i izvanmaternične trudnoće za 20%.

S obzirom na to da se klamidijska infekcija prenosi i vertikalno s majke na dijete tijekom poroda, efikasna mjera sekundarne prevencije je testiranje trudnica na klamidiju i njihovo liječenje prije poroda.

Odgođena dijagnoza i neliječenje asimptomatskih klamidijskih infekcija doprinosi širenju ove spolno prenosive bolesti u društvu i razvoju teških komplikacija i trajnih posljedica po opće i reproduktivno zdravlje, prvenstveno u žena. Zato postoji konsenzus javnog zdravstva da je rutinsko periodičko testiranje (screening) na klamidiju i liječenje inficiranih i njihovih partnera ključ za suzbijanje bolesti, a donosi javno-zdravstvene i financijske koristi.

Javnozdravstvene preporuke skrininga na klamidiju u asimptomatskih mladih žena

Testiranje (i liječenje) ima za cilj sprečavanje posljedica klamidijske infekcije u trudnoći, te prevenciju maternalnih postpartalnih komplikacija kao i infekciju novorođenčeta.

Od prvih preporuka Centra za kontrolu bolesti SAD-a iz 1985. o screeningu na klamidiju u cilju suzbijanja klamidijske infekcije, preporuke su se mijenjale tijekom vremena u skladu s rezultatima epidemioloških istraživanja i istraživanja spolnog ponašanja rizičnih populacija. Zadnja revizija preporuka za screening na klamidiju izvršena je 2002. godine.

U preporuci zdravstvenim djelatnicima stoji da se sve spolno aktivne adolescentice i mlade žene dobi do 25 godina trebaju testirati na klamidiju najmanje jednom godišnje i liječiti pozitivne na klamidiju. Sve pacijentice koje imaju pozitivan nalaz na genitalnu klamidiju nakon specifičnog testa (i liječenja), trebaju biti ponovno testirane nakon 3 do 4 mjeseca kako bi se utvrdila reinfekcija. Preporuča se testirati na klamidiju sve trudnice u prvom tromjesečju trudnoće, a sve trudnice adolescentne dobi i mlađe od 25 godina, osim u prvom tromjesečju, na klamidiju se trebaju testirati i u trećem tromjesečju trudnoće.

Testiranje (i liječenje) ima za cilj sprečavanje posljedica klamidijske infekcije u trudnoći, te prevenciju maternalnih postpartalnih komplikacija kao i infekciju novorođenčeta. Svaka trudnica s pozitivnim testom mora biti retestirana 3 tjedna nakon liječenja, zbog moguće netolerancije na lijek ili neprovođenja kompletnog liječenja.

Centar za kontrolu bolesti je strategiju za prevenciju genitalne klamidijske infekcije i zdjelične upalne bolesti usmjerio i prema mladim ženama. Ova strategija potiče mlade žene da same zatraže testiranje na klamidiju prateći svoje vlastito spolno ponašanje, rizik za spolno prenosive bolesti i pojavu genitalnih simptoma. Žene se ohrabruju da:

  • 1. traže medicinsku provjeru nakon nezaštićenog spolnog odnosa s nekim za koga sumnjaju da ima spolno prenosivu bolest
  • 2. traže testiranje na spolno prenosive bolesti ako su imale spolne odnose izvan uzajamno vjerne monogamne veze, čak i ako nema simptoma
  • 3. traže zdravstvenu skrb odmah ako se pojave genitalni simptomi

U više zemalja svijeta već se provode uspješni javnozdravstveni programi prevencije spolno prenosivih bolesti, uz preporuku da screening na klamidiju bude dio rutinske zdravstvene skrbi za mlade žene. U posljednjem desetljeću, u zemljama koje provode programe prevencije i rane detekcije klamidijskih infekcija i njihovih posljedica provedbom screeninga i pravovremenog liječenja asimptomatskih inficiranih osoba (Švedska, Engleska, SAD itd.) došlo je do smanjenja prevalencije klamidijskih infekcija, kao i njihovih posljedica. Pokazalo se da takvi programi skrininga na klamidiju i liječenja inficiranih žena, mogu prevenirati primarnu klamidijsku infekciju, reinfekcije i ozbiljne, trajne i skupe posljedice po zdravlje žena.

Novi dijagnostički testovi (NAAT) i jednokratna oralna anitibiotska terapija koji su razvijeni posljednjih godina omogućavaju screening, dijagnozu i liječenje znatno lakšim i jeftinijim. To su učinkoviti alati za borbu protiv ove tihe, ali ozbiljne epidemije.

Preuzmite CentarZdravlja vodič

Godišnji horoskop za 2017. godinu

Slanjem vodiča na odabranu e-mail adresu suglasni ste sa prijavom na CentarZdravlja newsletter.

Komentari