Facebook prijava korisnika

Ukoliko nemate registriran korisnički profil na portalu CentarZdravlja, registrirajte se ovdje te iskoristite sve pogodnosti.

Prijava korisnika

Ukoliko nemate registriran korisnički profil na portalu CentarZdravlja, registrirajte se ovdje te iskoristite sve pogodnosti.

Amebni keratitis – opasnost za kupače s lećama

Amebni keratitis – opasnost za kupače s lećama

Amebni keratitis – opasnost za kupače s lećama
  • Objavljeno: Petak, 06.08.2010.
  • Broj pregleda: 1.616
  • Prosječno vrijeme čitanja:
  • Broj riječi:

Što su to akantamebe?
Akantameba u obliku ciste može preživjeti godinama u vrlo ekstremnim uvjetima okoliša. Akantamebe su sićušne, jednostanične praživotinje koje se uglavnom nalaze u vodenim sustavima diljem svijeta. Njihova glavna staništa su jezera, rijeke i mora, premda su sve učestaliji stanovnici bazena i tuševa, pa čak i vode iz slavine. Također ih pronalazimo u zemlji, zraku te u uređajima za grijanje, klimatizaciju, pročišćavanje i ovlaživanje zraka. S keratitisom su prvi put dovedene u vezu 1973. godine, kada je u među oboljelim osobama više od 90 posto njih koristilo kontaktne leće. Osim upale rožnice, infekcija akantamebom može se manifestirati i puno težim oblicima bolesti kao što je zahvaćenost mozga i leđne moždine te pojava diseminiranog, tj. proširenog oblika bolesti. Iako je sama bolest rijetka, akantameba u obliku ciste može preživjeti godinama u vrlo ekstremnim uvjetima okoliša (poput visoke temperature ili suše), stoga se taj rizik nikada ne smije podcijeniti.

Način zaraze i simptomi bolesti
Neliječeni amebni keratitis potencijalno može dovesti do gubitka vida, što se nažalost događa u velikom broju slučajeva. Iako se i ljudi koji ne nose kontaktne leće mogu zaraziti akantamebom, ona se najčešće povezuje s njihovim korištenjem. Naime, svaka leća izaziva blago oštećenje sluznice, stoga ako se ne čisti redovito, velik broj uzročnika (a među njima i ovaj maleni parazit) može prodrijeti u oko. U najvećoj su opasnosti osobe koje se kupaju i tuširaju s lećama, ali i oni koji zanemare higijenu leća. Tako se neki ljudi opuste i ne skidaju redovito leće, a poseban problem nastaje kad se specijalna otopina za njihovo čišćenje jednostavno zamijeni običnom vodom iz slavine. U ranim stadijima infekcije, klinička slika amebnog keratitisa nije pretjerano različita od mnogo učestalijih infekcija oka. Simptomi, koji mogu trajati od nekoliko tjedana do mjeseci, uglavnom se razlikuju od osobe do osobe te mogu uključivati bol i crvenilo oka, zamagljen vid, osjećaj stranog tijela u oku, preosjetljivost na svjetlost te pojačano suzenje. Neliječeni amebni keratitis može dovesti do teške boli u oku te potencijalnog gubitka vida, što se nažalost događa u velikom broju slučajeva. Naime, u običnom brisu akantameba se ne može otkriti, a zbog sličnosti simptoma s drugim upala oka često se u početku daje neadekvatna terapija.

Dijagnoza i terapija
Terapija amebnog keratitisa je dugotrajna i često s neizvjesnim ishodom zbog otporne prirode cističnog oblika parazita. Rana dijagnoza ključna je za učinkovito liječenje amebnog keratitisa. Prvi korak jest sumnja na tu bolest, posebice u osoba koje nose leće i kojima je nedavno dijagnosticiran neki drugi oblik keratitisa (poput virusnog keratitisa uzrokovanog herpesom), a kod kojih propisana terapija nema nikakvog učinka. Za dokaz akantamebe uzima se bris oka struganjem rožnice, a zatim se materijal nasađuje na hranjivu podlogu koja sadrži Escherichiju coli i akantamebi služi kao hrana. U dijagnostici može pomoći konfokalna mikroskopija, kao i lančana reakcija polimeraze (PCR). Terapija amebnog keratitisa je dugotrajna i često s neizvjesnim ishodom zbog otporne prirode cističnog oblika parazita. Danas se savjetuje primjena lokalnih kationskih antiseptičkih sredstava kao što su poliheksametilen bigvanid ili klorheksidin, uz korištenje preparata za smanjivanje boli (najčešće oralni nesteroidni antireumatici). Sama terapija provodi se i do godinu dana, a prvih je nekoliko mjeseci nerijetko potrebno koristiti kapi za oko svakih sat vremena. Unatoč liječenju, zbog zakašnjelog postavljanja točne dijagnoze često dolazi do gubitka vida, kad pacijentu jedino preostaje mogućnost transplantacije rožnice.

Bolje spriječiti nego liječiti
Mjere opreza koje se preporučaju nositeljima kontaktnih leća kako bi smanjili rizik od pojave amebnog keratitisa (ali i drugih infekcija oka) su sljedeće:
• Redoviti pregledi kod specijalista oftalmologa svakih 6 do 12 mjeseci.
• Korištenje i zamjena kontaktnih leća točno prema rasporedu propisanom od strane specijaliste.
• Za vrijeme nošenja kontaktnih leća izbjegavati svaki kontakt s vodom (umivanje, kupanje ili tuširanje), a u slučaju da su leće nužne tijekom bavljenja vodenim sportovima, obavezno se preporučaju naočale za plivanje ili primjena jednodnevnih leća koje se bacaju nakon izlaska iz vode.
• Prije rukovanja kontaktnim lećama obavezno treba oprati ruke sapunom i vodom te ih dobro posušiti.
• Čišćenje leća trebalo bi se obavljati prema uputama proizvođača te prema preporuci oftalmologa.
• Uvijek valja koristiti svježu otopinu za čišćenje ili dezinfekciju leća, jer odstajala otopina u spremniku povećava rizik od infekcija oka.
• Kontaktne leće potrebno je čuvati u prikladnim spremnicima, koji se redovito moraju čistiti sterilnom tekućinom za čuvanje te dobro osušiti na zraku. Spremnike se preporuča zamijeniti svaka tri mjeseca.

Zaključak
Prevencija je najbolji način borbe protiv amebnog keratitisa, jer neprepoznavanje simptoma i kasno postavljanje dijagnoze nosi sa sobom ogroman rizik od nepovratnog gubitka vida. Ključan preduvjet za udobno nošenje leća i očuvanje zdravlja očiju jesu adekvatna higijena i njega leća. Bez obzira gdje ljetovali, svako sumnjivo peckanje, suzenje i crvenilo oka treba shvatiti kao alarm te posjetiti najbližeg specijalista oftalmologa.

Komentari

Najčitanije zanimljivosti