Facebook prijava korisnika

Ukoliko nemate registriran korisnički profil na portalu CentarZdravlja, registrirajte se ovdje te iskoristite sve pogodnosti.

Prijava korisnika

Ukoliko nemate registriran korisnički profil na portalu CentarZdravlja, registrirajte se ovdje te iskoristite sve pogodnosti.

Dugo zagrijavanje može naškoditi konačnom učinku

Dugo zagrijavanje može naškoditi konačnom učinku

Dugo zagrijavanje može naškoditi konačnom učinku
  • Objavljeno: Utorak, 31.05.2011.
  • Broj pregleda: 888
  • Prosječno vrijeme čitanja:
  • Broj riječi:

Istraživač Elias Tomaras s Kineziološkog fakulteta u Calgaryju ističe kako mu je ideja nadošla dok je promatrao sprintere kako se zagrijavaju za utrku.

„Ako promatrate sprintere, brze klizače na kratkim stazama ili bicikliste prije utrke, oni će često zagrijavaju na sat do dva, uključujući i nekoliko kratkih vježbi visokog intenziteta. S točke gledišta fiziologije vježbanja, sve to je izgledalo prilično naporno," ističe Tomaras, a prenosi Medical News Today.

Mnogi treneri i fizijatri vjeruju kako duže zagrijavanje osigurava porast temperature u mišićima, ubrzanje kinetike primitka kisika, povećanje anaerobnog metabolizma te proces koji se naziva potencijacija poslije aktivacije. Međutim, vrlo malo istraživanja je proučavalo da li zagrijavanje ima štetan učinak na performanse profesionalnih sportaša.

Kako se ispostavlja, zagrijavanje je jedno od spornih pitanja kod sportova koji zahtjevaju visoke performanse. Različiti treneri imaju različite teorije, a opet nije bilo dosta kvalitetnih istraživanja kako bi se identificiralo optimalno zagrijavanje. Nedavno objavljeno istraživanje od strane Tomarasa sugerira kako bi sportaši u najmanju ruku trebali smanjiti intenzitet i količinu vremena za zagrijavanje.

„Naše istraživanje je usporedilo standardno zagrijavanje, s onim što smo nazvali eksperimentalnim zagrijavanjem," objašnjava Tomaras.

„Razgovarali smo s puno trenera i sportaša kako bi dobili okvirnu sliku standardnog zagrijavanja."

Istraživanje je uključivalo bicikliste visokih performansi koji su obavljali tradicionalno zagrijavanje koje traje oko 50 minuta s postupnim povećavanjem intenziteta koje se kretalo od 60 do 95 posto od maksimalnih otkucaja srca sportaša, a za kraj se završavalo s nekoliko sprinteva. Eksperimentalno zagrijavanje je bilo puno kraće, tj. oko 15 minuta, a izvodilo se s nižim intenzitetom, a završavalo sa samo jednim sprintom. Istraživači su proveli niz testova nakon svakog zagrijavanja kako bi točno izmjerili snagu i umor sportaša.

„Ono što smo otkrili, je da je kraće zagrijavanje rezultiralo značajno manjim mišićnim umorom te da je ona krajnja snaga sportaša na njegovom vrhuncu bila 6,2 posto veća. Ovo otkriće predstavlja znatno poboljšanje za performanse elitnih sportaša," zaključuje Tomaras.

Komentari

Najčitanije zanimljivosti