Facebook prijava korisnika

Ukoliko nemate registriran korisnički profil na portalu CentarZdravlja, registrirajte se ovdje te iskoristite sve pogodnosti.

Prijava korisnika

Ukoliko nemate registriran korisnički profil na portalu CentarZdravlja, registrirajte se ovdje te iskoristite sve pogodnosti.

Folati i sipnja bebe

Folati i sipnja bebe

Folati i sipnja bebe
  • Objavljeno: Nedjelja, 14.12.2008.
  • Broj pregleda: 667
  • Prosječno vrijeme čitanja:
  • Broj riječi:

Uzimanje folata u ranoj trudnoći može povećati izglede za pojavu sipnje (wheezinga) kod bebe.

Dojenčad rođena od majki koje su uzimale folate u prva tri mjeseca trudnoće imaju veće izglede da će imati dišne probleme, objavljeno je na HealthDayu.

Novorođenčad i dojenčad majki koje su uzimale folnu kiselinu (folate) tijekom rane trudnoće mogla bi imati povišen rizik od pojave dišnih bolesti, prema rezultatima studije provedene u Norveškoj.

Folati se preporučavaju zbog smanjenja rizika od pojave prirođenih defektata, i mnoge zemlje dodaju u brašno folnu kiselinu.
Istraživači su proučili podatke od više od 32 000 djece rođene između 2000. i 2005. godine koja su bila dio studije naziva Norwegian Mother and Child Cohort Study. Majke su bile promatrane što se tiče njihovih prehrambenih navika i uzimanja dodataka prehrani (uključujući i folate) u više vremenskih točaka prije i nakon rođenja djeteta.

Nakon prilagodbe u skladu s ostalim čimbenicima, istraživači su pronašli da su dojenčad čije su majke uzimale dodatke folata tijekom prva tri mjeseca trudnoće imala blago veće izglede u odnosu na drugu djecu da će imati pojavu sipnje i/ili respiratornih infekcija do dobi od 18 mjeseci. Ta su djeca imala i 24% veće izglede da će biti primljena u bolnicu zbog liječenje respiratorne infekcije.

Studija je objavljena u trenutnom izdanju časopisa «Archives of Disease in Childhood».

Istraživači su istaknuli da folati i drugi vitamini utječu na biokemijski proces naziva metilacija, koja zatim mijenja genetsku aktivnost. Ne postoji sveobuhvanto istraživanje o utjecaju metilacije na imuni sustav i dišne bolesti. No ipak, nedavni dokazi upućuju na to da bi metilacija mogla igrati važnu ulogu u razvoju određenih imunih T-stanica i utjecati na razvoj upale dišnih putova u ranom djetinjstvu, što je pretpostavio tim iz Norveške.

Studije na miševima pokazale su da visoke razine folne kiseline i drugih sličnih tvari u ranoj trudnoći mogu povisiti rizik od pojave alergijske astme potomstva.

Za MojDoktor:
Maja Vajagić, dr.med.

Komentari

Najčitanije zanimljivosti