Facebook prijava korisnika

Ukoliko nemate registriran korisnički profil na portalu CentarZdravlja, registrirajte se ovdje te iskoristite sve pogodnosti.

Prijava korisnika

Ukoliko nemate registriran korisnički profil na portalu CentarZdravlja, registrirajte se ovdje te iskoristite sve pogodnosti.

Inteligencija i pušenje

Inteligencija i pušenje

Inteligencija i pušenje
  • Objavljeno: Nedjelja, 12.10.2008.
  • Broj pregleda: 1.138
  • Prosječno vrijeme čitanja:
  • Broj riječi:

Kvocijent inteligencije (IQ) ima mali utjecaj na početak pušenja, kao i na prestanak.

Pušenje nije najpametnija navika na svijetu, ali inteligencija osobe ima malo utjecaja na to da li će ona ili on početi pušiti ili su sposobni za prestanak, opisano je u izvještaju iz Švedske.

Pojedinci s nižom socioekonomskom razinom u Zpadnom svijetu imaju veće šanse da će postati pušači, kao i da će sporije prestati s tom navikom u odnosu na njihove bogatije vršnjake, napiso je dr. Tomas Hemmingsson i njegovi kolege u medicinskom časopisu "Psychosomatic Medicine".

Neki su sugerirali da bi te individue mogle biti manje inteligentne i zbog toga imaju manje šanse da razumiju rizike pušenja.

Da bi navedeno istražili, Hemmingsson i njenov tim s Karolinska Institute, Stockholm su pregledali podatke 49,321 muškarca iz švedske, koji su bili rođeni između 1949 i 1951. godine i koji su prošli testove inteligencije kada su bili u dobi od 18 do 20 godina kao dijela testiranja kod prijema u vojnu službu.

U dobi od 18 godina, istraživači su pronašli povezanost između nižeg IQ-a i vjerojatnosti pušenja. No ipak, nakon uključivanja drugih faktora za koje je poznato da su povezani s pušenjem, kao što su razvod roditelja, niža razina obrazovanja i psihijatrijska dijagnoza, su dosta smanjili utjecaj IQ-a na pušačke navike ? iako ga nisu eliminirali.

Istraživači su također pronašli da muškarci s nižim IQ-om su imali manji rizik da postanu teški pušači od onih s višim IQ-om. Podgrupa od 694 muškarca, od kojih su 373 pušili u dobi od 18 godina, su bili ponovno intervjuirani u razdoblju od 1981. do 2002. godine, u prosjeku oko 18 godina kasnije, i 180 ih je prestalo pušiti. IQ muškaraca u 18.-oj godini nije bio povezan s prestankom pušenja.

Studija oduzima ugled teoriji da ljudi koji su pučeli pušiti ili ne prestaju zbog činjenice da ne razumiju koliko je pušenje negativno za zdravlje, komentirao je Hemmingsson za Reuters Health.

U naporima za pomoć pušačima da prestanu, dodao je, "glavna tema ne bi trebala biti objašnjavanje koliko izražene mogu biti posljedice za zdravlje. Mišljenja sam da većina ljudi razumije zdravstvene posljedice pušenja u današnje vrijeme."

Faktori za koje je poznato da su povezani s pušenjem uključuju situacije samohrane majke ili nezaposlenosti, dodao je Hemmingsson. "Socijalni faktori sudjeluju u sprečavanju ljudi da prestanu pušiti vjerovatno više nego činjenica da ne razumiju zdravstvene posljedice ove navike."

Dodao je: "Početak pušenja, ako je uopće poljedica ičega, je posljedica prethodnih iskustava."

Za MojDoktor: Maja Vajagić, dr.med.

Komentari

Najčitanije zanimljivosti