Facebook prijava korisnika

Ukoliko nemate registriran korisnički profil na portalu CentarZdravlja, registrirajte se ovdje te iskoristite sve pogodnosti.

Prijava korisnika

Ukoliko nemate registriran korisnički profil na portalu CentarZdravlja, registrirajte se ovdje te iskoristite sve pogodnosti.

Istraživanje o utjecaju žutice na autizam odgovara na neka pitanja

Istraživanje o utjecaju žutice na autizam odgovara na neka pitanja

Istraživanje o utjecaju žutice na autizam odgovara na neka pitanja
  • Objavljeno: Petak, 15.10.2010.
  • Broj pregleda: 880
  • Prosječno vrijeme čitanja:
  • Broj riječi:

Autizam je češći kod djece koja su bolovala od žutice pri rođenju, otkriva veliko dansko istraživanje, no znanstvenici upozoravaju kako ne znaju kako su ta dva uvjeta u vezi i kako se novi roditelji ne bi trebali plašiti.

Blaga žutica je prilično uobičajena i općenito bezopasna. Teška, neliječena žutica je poznata kako uzrokuje oštećenje mozga, ali i to je također rijetko, a nije ni dokazano da uzrokuje autizam. Moguće je da su djeca koja su genetski predisponirana za autizam imaju veće šanse od druge djece za dobivanje bolesti.

 Ali ako su autizam i žutica povezani, istraživanje ne odgovara da li jedna od bolesti može izazvati drugu, objašnjava Rikke Damkjaer Maimburg, glavni autor i istraživač sa Sveučilišta Aarhus u Danskoj.

Maimburg i kolege su pregledali medicinske podatke svih 733.826 djece rođene u Danskoj između 1994. i 2004. godine.

Više od 35.000 novorođenčadi imalo je žuticu, dok je autizam kasnije dijagnosticiran kod 577 djece. Među djecom s autizmom, njih gotovo 9 posto imalo je žuticu dok su bili novorođenčad, u usporedbi s 3 posto druge djece.

Prijašnja istraživanja o mogućim vezama između autizma i žutice dovele su do proturječnih rezultata.

Novi rezultati ne bi trebali preplašiti roditelje čija novorođenčad ima žuticu, rekao je dr. Thomas Newman, pedijatar i epidemiolog s Kalifornijskog sveučilišta u San Franciscu koji je proučavao istu temu i nije pronašao nikakvu vezu.

Blaga žutica može uzrokovati žućkasto-narančastu boju kože, što nam jednostavno signalizira da jetra od novorođenčadi nije u potpunosti razvijena. Novorođenčad se obično pregleda da li boluju od žutice prije izlaska iz bolnice, a pojava obično nestaje u roku od tjedan ili dva bez liječenja.

„Žutica je gotovo uvijek bezopasna," objašnjava Newman.

„Dokazi za povezanost (sa autizmom) su slabi i nedosljedni, a dokazi za uzročnost nepostojeći."

Istraživanje nije imalo podatke o težini žutice, koja uključuje povišenu razinu bilirubina u tijelu. Bilirubin je žućkasti pigment stvoren od strane tijela koje reciklira stare crvene krvne stanice. On je stvoren od strane jetre; za vrijeme trudnoće majčina jetra je odgovorna za taj posao, a ponekad jetri od novorođenčadi treba vremena da sama proradi.

Veza između autizma i žutice nije pronađena kod danske djece koja su prerano rođena. Autori su izjavili kako razvoj mozga kod poroda može biti najosjetljiviji na visoke razine bilirubina, ali to su samo nagađanja.

Komentari

Najčitanije zanimljivosti