Američki znanstvenici su otkrili protein koji djeluje kao prekidač te odlučuje o tome hoće li se prekursori masnih stanica pretvoriti u bijele masne stanice koje pohranjuju kalorije ili u smeđe masne stanice koje ih sagorijevaju.

Patrick Seale, je s kolegama pisao o svojim otkrićima u časopisu Cell Metabolism. Između ostalog je istaknuo kako su smeđe masne stanice profesionalni proizvođači topline u tijelu, čime štite od pretilosti i dijabetesa.

Smeđe masne stanice sagorijevaju kalorije kako bi proizvele toplinu, dok bijele stanice skladište kalorije u nadaleko prepoznatljive naslage koje muče sve veći broj pretilih ljudi ili onih s prekomjernom težinom.

Višak bijele masnoće u području abdomena povezan je s disfunkcijama metabolizma, inzulinskom rezistencijom i bolestima srca. Smeđe masne stanice sadrže mnogo manjih čestica lipida i najviše mitohondrija od svih drugih stanica. Budući da mitohondriji sadrže pigmente koji vežu željezo, te su stanice smeđe boje.

Istraživanje upućuje na to da bi sposobnost smeđih masnih stanica da proizvode toplinu mogla biti primijenjena u borbi protiv pretilosti i dijabetesa.

Seale je s kolegama otkrio da transkripcijski faktor Ebf2 (skraćeno od Early B Cell Factor 2) regulira aktivnost proteina - receptora pod imenom PPAR-gama, koji donosi odluku o tome hoće li se prekursori pretvoriti u smeđe ili bijele masne stanice.

Otkrili su da su vezivna područja u smeđim stanicama usmjerena i na prepoznavanje uzorka DNA u Ebf2, koji je snažno izražen samo u smeđim masnim stanicama. Stoga su odlučili istražiti što bi se dogodilo kad bi se Efb2 aktivirao u bijelim masnim stanicama koje se nisu u potpunosti razvile.

Znanstvenici su otkrili da je aktivacija Efb2 u bijelim masnim stanicama koje se nisu u potpunosti razvile dovela do njihovog pretvaranja u smeđe masne stanice. Drugim riječima, reprogramirane bijele stanice imale su sva svojstva smeđih masnih stanica.

Nedavna su istraživanja otkrila da bi smeđe masne stanice mogle imati važnu ulogu u metabolizmu čovjeka, ulogu koja dosad nije bila u potpunosti jasna.

Istraživanja su pokazala da je broj smeđih masnih stanica manji kod starijih ljudi i onih s višim indeksom tjelesne mase. Moguće je da bi se, kao što i ovo istraživanje sugerira, uključivanjem prekidača taj omjer mogao promijeniti te da bi se bijele stanice mogle reprogramirati da budu više nalik smeđim kako bi sagorijevale više lipida umjesto da ih pohranjuju.

Ipak, još nas čeka dalek put kako bismo otkrili može li takav pristup biti učinkovit u kontroli tjelesne težine, ističu znanstvenici.