Facebook prijava korisnika

Ukoliko nemate registriran korisnički profil na portalu CentarZdravlja, registrirajte se ovdje te iskoristite sve pogodnosti.

Prijava korisnika

Ukoliko nemate registriran korisnički profil na portalu CentarZdravlja, registrirajte se ovdje te iskoristite sve pogodnosti.

Tajne obične prehlade

Tajne obične prehlade

Tajne obične prehlade
  • Objavljeno: Subota, 08.11.2008.
  • Broj pregleda: 1.008
  • Prosječno vrijeme čitanja:
  • Broj riječi:

Možda nema lijeka za uobičajenu prehladu, ali bi se mogao uččiniti napredak korak prema tome, objavljeno je na stranicama HealthDaya.
Istraživači iz Kanade i Sjedinjenih Američkih Država pronašli su da ljudski rhinovirus, dugo smattren uzrokom obične prehlade, ne uzrokuje zapravo ono neugodno šmrkanje, kihanje i kašalj.

Umjesto toga, ubikvitarni virus mijenja aktivnost gena u organizmu, što onda rezultira u neugodi koja pogađa većinu ljudi svake godine, prema studiji objavljenoj u prvom izdanju za studeni časopisa ?American Journal of Respiratoy and Critical Care Medicine?.

?To je kao kod Čarobnjaka iz Oza, pokazuje se što se događa iza zastora, što se događa u tijelu kada postoji prehlada,? rekao je dr. Ronald Kuppersmith, klinički docent obiteljske i društvene medicine na Texas A&M Health Science Center College of Medicine, koji nije bio uključen u istraživanje.

?To bi moglo pomoći u stvaranju odgovora organizma na rhinoviruse i dati nove prigode za daljnja istraživanja novih lijekova koji bi znatno smanjili simptome ili možda čak bili u mogućnosti spriječiti infekciju na mnogo ciljaniji način.?, dodao je.

Humani rhinovirus (HRV) uzrokuje 30 do 50% običnih prehlada i može uz to pogošati i ozbiljnija stanja, kao što je astma.
?Svi misle da je obična prehlada poprilično bezopasna, što ona i jest. Ali kod ljudi s bolestima donjih dišnih putova ? astmom, bronhitisom, emfizemom - ti virusi znaju biti vrlo važni okidači pogoršanja u smislu akutnih napadaja koji mogu biti i opasni po život.?, rekao je David Proud s University of Calgary, vodeći autor studije i profesor fiziologije i biofizike i predsjedatelj istraživanja u Kanadi o upalnim bolestima dišnih putova.

Za potrebe studije, 35 dobrovoljaca pristalo je da im se dade u injekciji HRV ili lažan virus. Istraživači su uzeli uzorak strugitine nosnog epitela prije i nakon infekcije.

Analiza DNK pokazala je da nema genskih promjena osam sati nakon infekcije. Ali nakon dva dana, oko 6 500 gena bilo je zahvaćeno, ili s pojačanjem ili s prigušenjem aktivnosti.

Geni koji su bili najzahvaćeniji promjenama u pristnosti virusa bili su oni koji služe za proizvodnju antivirusnih proteina, proinflamatornih tvari koje pridonose upali dišnih putova, objasnili su istraživači.

Istraživači su zatim pronašli da su razine antivirusnog proteina s najvećim povećanjem aktivnosti, viperin, bile dva puta veće u stanicama koje su imale viperin-protein smanjen, što pokazuje da je HRV replikacija bila spriječena viperinom.

?Ovo je prethodno nepoznati dio obrane organizma protiv virusa?, rekao ie Proud. ?Rezultati su otvorili dva glavna puta. Ako možete indentificirati proinflamatorne gene za koje smatrate da su loši i uzrokuju simptome, mogli biste ih blokirati. Drugi put bila bi indentifikacija ključnih molekula koje pomažu u borbi protiv virusa i povećavaju njihovu sposobnost ili ih dopunjuju nečim izvana.?

?Mi danas ili sutra ne liječemo običnu prehladu, ali, nadamo se, otvaramo nove putove za budućnost?, dodao je.
Studija je uključivala istraživače s University of Virginia i tvrtku Procter & Gamble.

U drugoj studiji, koja bi trebala biti objavljena u studenom u časopisu ?The Journal of Infectious Diseases?, pronađeno je da se respiratorni sincicijski virus (RSV), vodeći uzrok plućnih infekcija i hospitalizacija u djece, može zapravo zadržati u tijeku i nakon što se simptomi smire. To bi moglo voditi prema kroničnoj bolesti dišnih putova, kao što je astma, izjavili su istraživači s University of Texas Southwestern Medical Center, Dallas. To bi također moglo značiti novo ciljno mjesto liječenja djece s kroničnim bolestima dišnih putova.

Za MojDoktor:
Maja Vajagić, dr.med.

Komentari

Najčitanije zanimljivosti