Facebook prijava korisnika

Ukoliko nemate registriran korisnički profil na portalu CentarZdravlja, registrirajte se ovdje te iskoristite sve pogodnosti.

Prijava korisnika

Ukoliko nemate registriran korisnički profil na portalu CentarZdravlja, registrirajte se ovdje te iskoristite sve pogodnosti.

Uloga šećera u zdravlju i bolesti: treba li nam novo ograničenje?

Uloga šećera u zdravlju i bolesti: treba li nam novo ograničenje?

Uloga šećera u zdravlju i bolesti: treba li nam novo ograničenje?
  • Objavljeno: Četvrtak, 26.03.2015.
  • Broj pregleda: 26
  • Prosječno vrijeme čitanja:
  • Broj riječi:

Nedavno održan Treći kongres o prehrani u javnom zdravstvu okupio je stotine stručnjaka iz cijelog svijeta koji su raspravljali o brojnim temama vezanima uz odabir načina prehrane te kreiranja javnih politika na području prehrane. Među brojnim područjima, od nutrigenetike pa sve do uloge hrane u svemirskim istraživanjima, ipak se najžustrije raspravljalo o ulozi šećera u prehrani, ravnoteži unosa i potrošnje energije te upotrebi niskokaloričnih sladila.

Profesor Angel Gil, predsjednik Španjolskog društva za prehranu, u uvodnom predavanju osvrnuo na podatke o šećerima u prehrani na temelju statistika o proizvodnji i informacija o dostupnosti. Tako je istaknuo kako je dostupnost rafiniranih šećera najveća u SAD-u, Europi i Oceaniji, iako je u Oceaniji udio šećera pao sa 17% na 12% ukupne energetske vrijednosti dostupne hrane. U Africi i Aziji primijećen je blagi rast na trenutnih 6% energetske vrijednosti u Africi i 5% u Aziji. 

"Razine unosa rafiniranih šećera u svijetu relativno stabilne od 1970-ih nadalje, a umjerene količine šećera u sklopu uravnotežene prehrane su prihvatljive", ističe Gil.

Dr. Candela Gomez s odjela za bolničku prehranu Sveučilišne bolnice La Paz iz Španjolske napomenula je kako su literatura i istraživanja često nedosljedna u terminologiji i usporedbi stavki koje se koriste u prehrani. Tako se u opisima prehrane često navode različite sastavnice ugljikohidrata (glukoza, saharoza, ukupan sadržaj šećera, dodani šećeri) što utječe na nerazumijevanje. Vodi se žustra rasprava o tome uzrokuju li šećeri pretilost više od prekomjernog unosa drugih makronutrijenata u prehrani. Prehrana s niskim udjelom ugljikohidrata zaista potiče fiziološke mehanizme koji kratkoročno mogu doprinijeti mršavljenju, no, dugoročno gledano, prehrana s ograničenim udjelom masti koja ipak osigurava primjerene količine ugljikohidrata čini se korisna i omogućuje prikladan unos hranjivih tvari. S druge strane, nije primijećeno da promjene u unosu šećera nužno utječu na stanje pretilosti stanovništva. Primjerice, bez obzira na manji unos šećera u sklopu prehrane, u Australiji je zabilježen rast stope pretilosti, a ta je pojava poznata kao "australski paradoks". Dr. Candela Gomez istaknula je kako istraživanja izokaloričnih zamjena za šećer i drugih ugljikohidrata u prehrani nisu zabilježila promjene u tjelesnoj težini. 

Ne postoje posebne preporuke o unosu šećera u sklopu prehrane za osobe kojima je dijagnosticirana šećerna bolest, osim općenitih savjeta o uravnoteženoj prehrani koja će osigurati ključne hranjive tvari i kontroli ukupne količine i rasporeda unosa ugljikohidrata.

 "Umjerene količine šećera u sklopu uravnotežene prehrane su prihvatljive", naglašava Gomez te podsjeća kako je umjeren unos šećera u sklopu prehrane u skladu s općenitim smjernicama koje naglašavaju važnost raznovrsne prehrane te uspostavljanja ravnoteže između unosa i potrošnje energije. 

S njom se složio i dr. John Sievenpiper s Odjela za sintezu znanja i klinička ispitivanja Sveučilišta u Torontu iz Kanade, koji smatra kako je smanjivanje unosa preporučene količine šećera zapravo nepotrebno, ukoliko se uspostavi ravnoteža između unosa i potrošnje kalorija. To je još istaknutije ako se uzme u obzir činjenica da se prigovori vezani za šećer i masti često zasnivaju samo na opažanjima te pod utjecajem drugih parametara vezanih za način prehrane ili života.

Naime, treba jasno naglasiti kako često povećan unos šećera često rezultira prekomjernim unosom energije općenito pa se niti posljedice poput povećanja tjelesne težine, razine triglicerida nakon posta i nakon obroka, krvnog tlaka, mokraćne kiseline te markera nealkoholne masne bolesti jetra, ne mogu vezati isključivo za šećer nego općenito za prekomjerni unos energije. Uz to, naglašava Sivenpiper, kad se preporuke o zdravlju odnose isključivo na jednu hranjivu tvar, onda mogu potaknuti nastanak drugih štetnih obrazaca u prehrani pa tako, primjerice, izbacivanje šećera iz prehrane može uzrokovati pretjeran unos drugih vrsta hrane visoke energetske gustoće.

Općenito, dvojni obrasci koji objedinjuju prekomjeran unos energije te ograničenu tjelesnu aktivnost dvostruki su faktor rizika za razvoj pretilosti, a isključiva usredotočenost na udio šećera u prehrani može odvratiti pažnju od održavanja energetske ravnoteže, pristupa koji je potkrijepljen s mnogo više dokaza.

Preuzmite CentarZdravlja vodič

Vodič za detoksikaciju

Slanjem vodiča na odabranu e-mail adresu suglasni ste sa prijavom na CentarZdravlja newsletter.

Komentari

Najčitanije zanimljivosti