Déjà vu se odnosi na osjećaj da ste već doživjeli neku situaciju. To je izuzetan fenomen koji nas često zbunjuje.

Unatoč tome što je déjà vu relativno česta pojava, istraživanja su ograničena. Za sada je poznato da déjà vu proživljavamo u 4 faze: pažnja, pamćenje, dvojna obrada i neurološko objašnjenje.

Pažnja uključuje početni dojam koji se potom pretvara u punu pozornost. Na primjer, ako otključavate ulazna vrata i na trenutak vas omete buka u daljini, kad se vratite otključavanju, prva percepcija se može činiti kao prošlost. Ometanje koje razdvaja ove dvije percepcije može biti prolazno kao treptaj oka.

Pripremite smoothie za bolju koncentraciju i pamćenje!

Pamćenje čini pretpostavku da je neki detalj novog iskustva poznat, ali izvor te poznatosti je zaboravljen. Polazište ovog objašnjenja je da se ljudi susreću s bezbroj stvari tokom dana, ali ne obrate pozornost na sve informacije. Kasnija obrada informacija može povremeno izazvati prepoznavanje i déjà vu.

Dual ili dvojna obrada objašnjava déjà vu kada dva najčešća sinkrona kognitivna procesa postaju na trenutak asinkroni.

Neurološko objašnjenje déjà vua opisuje ovaj fenomen kao kašnjenje u neuronskom prijenosu između očiju, ušiju ili drugih perceptivnih organa i obradnih centara višeg reda u mozgu.

Neurološka objašnjenja su privlačna u svojoj neurološkoj osnovi i čine se logičnima, ali nedostaje napredna tehnologija koja bi to ispitala. Pažnju i pamćenje najjednostavnije prihvaćamo i najlakše se mogu empirijski istražiti.