Facebook prijava korisnika

Ukoliko nemate registriran korisnički profil na portalu CentarZdravlja, registrirajte se ovdje te iskoristite sve pogodnosti.

Prijava korisnika

Ukoliko nemate registriran korisnički profil na portalu CentarZdravlja, registrirajte se ovdje te iskoristite sve pogodnosti.

UZV za predviđanje bolesti srca

UZV za predviđanje bolesti srca

UZV za predviđanje bolesti srca
  • Objavljeno: Petak, 29.08.2008.
  • Broj pregleda: 1.403
  • Prosječno vrijeme čitanja:
  • Broj riječi:

UZV pruža neinvazivni način indentifikacije plakova i povećava učinkovitost terapije. Jefitina pretraga ultrazvukom bi mogla biti jednostavan način u određivanju tko ima visok rizik za srčani infarkt ili neku drugu kardiovaskularnu bolest, prema rezultatima nove studije.

Istraživači su proveli ultrazvučne preglede karotidnih arterija dviju krvnih žila koje se nalaze na vratu i krvlju opskrbljuju glavu i vrat na 1,628 pacijenata koji nisu imali simptoma, ali su imali visok rizik za kardiovaskularne bolesti. Pronašli su da je blizu polovice ovih pacijenata imalo arterijsku bolest karotidnih arterija.

Rezultati su objavljeni u rujanskom izdanju časopisa Radiology.

Određivanje stupnja stenoze ili koliko je arterija sužena, je nedovoljno za predviđanje pacijentova rizika, izjavio je dr. Markus Reiter, s Odjela za angiografiju i intervencijsku radiologiju na Medical University Vienna u Austriji. Znamo već da se većina kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih incidenata dogodi kod pacijenata čije su krvne žile sužene za 70 ili više posto.

Reiter i njegov tim su koristili ultrazvučne snimke i mjere kompjuterski asistirane sive ljestvice mediana(computer-assisted gray scale meridian, GSM) da bi odredili denzitet plakova koji se nalaze na karotidnim arterijama. Plakovi koji su prikazani kao tamni na UZV snimkama i koji su imali nizak GSM su smatrani povezani s povišenim rizikom za kliničke komplikacije i doimalo se da predstavljaju nestabilne plakove, koji su skloniji rupturi ili pucanju.

Praćenje UZV-om koje je učinjeno nekoliko mjeseci kasnije pokazalo je da se stanje na arterijama u 40% pacijenata pogoršalo. Od njih, 37% je imalo velike kardiovaskularne događaje, kao što su infarkt, moždani udar ili koronarni bypass, u razdoblju od 3 godine od drugog ultrazvuka.

Od onih čiji se ultrazvuk činio bolji, tijekom praćenja, 28% ih je imalo veliki kardiovaskularni incident.

Autori su istakli da njihovi rezultati pokazuju da osjetljivi plakovi na karoitidnim arterijama upućuju, ne samo na povišen rizik od moždanog udara, već su povezani i s progresijom kardiovaskularnih bolesti koje napreduju u pacijenta i na drugim mjestima.

I dok je potrebno još studija, Reiter je rekao da serijsko ultrazvučno praćenje bi moglo biti neinvazivni način za indentifikaciju da li postoji osjetljivi plak i s time bi se povećala i učinkovitost terapije.

Ova tehnika bi nam dala dodatne informacije za potrebe određivanja pacijenata koji zahtijevaju agresivnije liječenje, zaključio je.

Za MojDoktor:
Maja Vajagić, dr.med.

Komentari

Najčitanije zanimljivosti