Facebook prijava korisnika

Ukoliko nemate registriran korisnički profil na portalu CentarZdravlja, registrirajte se ovdje te iskoristite sve pogodnosti.

Prijava korisnika

Ukoliko nemate registriran korisnički profil na portalu CentarZdravlja, registrirajte se ovdje te iskoristite sve pogodnosti.

Divlji kesten

Divlji kesten

Divlji kesten
  • Objavljeno: Srijeda, 05.10.2011.
  • Broj pregleda: 3.292
  • Prosječno vrijeme čitanja:
  • Broj riječi:

Botanički podaci

Kesten (Aesculus hyppocastanum L., Hyppocastanaceae) je listopadno stablo guste okruglaste krošnje, visoko do 30 metara. Listovi su dlanasto sastavljeni od pet do sedam suličastih, pilastih, kratko ušiljenih liski, dugih i više od 20 cm. Cvjetovi su bijeli sa žutom ili crvenom mrljom, obostrano simetrični i združeni u velike, uspravne grozdaste cvatove. Plodovi su veliki, okrugli, zelenkasti i bodljikavi tobolci koji se otvaraju trima zaklopcima, a sadrže tri velike sjajne i smeđe sjemenke - divlje kestene. Prirodno je kesten rasprostranjen u dijelu Balkana (Grčka i Bugarska), a uzgojem postaje omiljeno stablo u parkovima Europe. Supke ploda su sočne, gorkasta okusa, obavijene tvrdom smeđom ovojnicom i sadrže puno škroba.

Dijelovi biljke koji se koriste

U tradicionalnoj medicini koristili su se pripravci dobiveni iz mnogih dijelova biljke, uključujući koru, list i plod. U modernoj fitoterapiji koriste se pripravci ploda divljeg kestena kojima je i dokazano kliničko djelovanje.

Kemijski sastav

Plod divljeg kestena, uz škrob, sadrži lipide, heterozide flavonola i do 10 posto saponozida (escin). Escin je zapravo smjesa nekoliko različitih saponozida, a sam plod sadrži sterole poput stigmsterola i beta-sitosterola. Ovojnica ploda sadrži tanine i proantocijanodole, a kora drveta sadrži veći udio kumarina (eskulozid) i tanine.

Komentari

Najnovije

Najčitanije