Botanički podaci

Poljska preslica (Equisetum arvense L.) pripada vrlo staroj, ali evolucijski slijepoj grani papratnjača. Ona je trajna zeljasta biljka s podzemnim puzećim podankom, iz kojeg u proljeće niču smeđe do žute, 10 do 20 cm visoke fertilne (plodne) stabljike, koje na vrhu nose sporangije združene u strobilus. Nakon njih, potkraj proljeća niču zelene sterilne stabljike. One u pršljenima nose nekoliko bočnih ogranaka, također člankovite građe. Listovi stabljike i bočnih ogranaka vrlo su mali i neupadljivi, srasli u rukavce koji izrastaju iz koljenca. Sterilna biljka usko je piramidalna i visoka do 50 cm. Poljska preslica proširena je po Europi, Sjevernoj Americi i Aziji. Čvrstoću biljci daju kristali silicijeva dioksida, kojeg u ukupnoj masi osušene biljke ima 5 do 10 posto.

Dijelovi biljke koji se koriste

U medicini se koristi zeleni, sterilni oblik biljke, a smeđi, fertilni se ne koristi. Ljekovit je cijeli nadzemni dio (zelen) biljke.

Kemijski sastav

Biljka sadrži oko 10 posto silicija, a dvije trećine tog silicija je silicijeva kiselina. Ostali spojevi su različiti silikati koji su topivi u vodi. Flavonoidi su jedni od aktivnih spojeva u biljci. Europski oblici uglavnom sadrže spojeve kvercetina, a azijski spojeve luteolina. Od drugih spojeva, karakteristični su derivati kavene kiseline te neuobičajene kiseline poput ekvizetolične. Zanimljivo, biljka sadrži vrlo malene količine alkaloida nikotina, inače karakteristična za duhan.