Počeci astme

Bolest se češće pojavljuje u obiteljima koje imaju pozitivnu anamnezu alergijskih bolesti, ali i u slučaju rane izloženosti alergenima okoliša.

Astma je najčešća kronična bolest u djece, karakterizirana alergijskom upalom u dišnim putovima. Simptomi su kašalj, napadaji otežanog disanja sa sviranjem u prsima, osjećaj pritiska u prsnom košu ili nedostatka zraka. Upala dišne putove čini osjetljivim na podražaje alergenima, duhanskim dimom, hladnim zrakom, naporom pa oni postaju edematozni, suženi, ispunjeni sluzi. Simptomi se nerijetko javljaju u sklopu respiratornih infekcija koje traju duže i "spuštaju se na pluća" te se roditeljima obično kaže da dijete ima bronhitis. Mogu se javiti već u dojenačkoj dobi, ali ipak češće u predškolsko doba. U mlađim dobnim skupinama astma se češće javlja u dječaka, u adolescentnoj dobi učestalost u dječaka i djevojčica je podjednaka, dok je u odrasloj dobi nešto češća u žena.

Postavljanje dijagnoze teže je što je dijete mlađe pa se bolest teže dijagnosticira u prve tri godine života. Djeca koja u ranoj životnoj dobi imaju za astmu karakteristične simptome, a koji se javljaju u sklopu respiratornih infekcija (najčešće virusnih), nakon treće godine mogu "prerasti" te simptome i ne razviti astmu. U takve djece se tada ne nalaze dodatni čimbenici rizika kao što su nasljedno opterećenje, pridružene atopijske bolesti ili preosjetljivost dišnih putova na nespecifične čimbenike (tzv. hiperreaktivnost). Astma se češće pojavljuje u djece "atopičara" koja imaju simptome drugih alergijskih bolesti, npr. alergije na hranu, atopijskog dermatitisa, alergijskog rinosinuitisa i konjuktivitisa.