Upale gornjih dišnih puteva (upale nosa, sinusa, grla i uha)

Pedeset je posto svih upala u djece dišne naravi. Upale su gornjih dišnih pu­tova kao što su prehlade, gripa i šmrkavost virusne pa antibiotici ne igraju ni­kakvu ulogu u njihovu liječenju. Čak i ako je iscjedak iz nosnica žućkast ili zelenkast, brisevi nikad ne pokazuju rast bakterija. Ako ne vjerujete, neka vaš obiteljski liječnik uzme bris iz nosa jer će on pokazati je li upala bakterijska ili nije. Upale su nosa, međutim, uglavnom virusne i dobro reagiraju na protuvirusno liječenje.

Protuvirusne mjere uključuju poseban homeopatski lijek i jačanje imunološkog sustava, kao i vitamin C, a u nekim slučajevima i cink. (Više ćete o protuvirusnim mjerama naučiti u šestome i sedmome poglavlju, koja se bave biljnom medicinom i homeopatijom.)

Djeca koja ne reagiraju na protuvirusne mjere obično su alergična ili ne pod­nose jednu ili više vrsta hrane, najčešće mliječne proizvode ili šećer, tj. hranu koja stvara sluz. Ako posumnjate na alergiju ili nesnošljivost prema određenoj vrsti hrane, nužno je izbjegavati tu hranu tijekom liječenja.

Postoje dvije situacije koje ponekad mogu zahtijevati uporabu antibiotika. Prva je akutni otitis media ili upala srednjeg uha. Otprilike je 30 do 50% tih upala (literatura izgleda spominje različite postotke) bakterijske naravi, a najčešće ih izaziva bakterija Streptococcus pneumoniae. Druga je situacija koja bi mogla zahtijevati antibiotik bakterijska grlobolja, koju najčešće izaziva haemolytic streptococei. Međutim, samo je oko 30% upala grla bakterijske naravi. Ako vam liječnik propiše antibiotik za upalu uha ili grla, svakako uzmite i nešto za jačanje imuniteta (šesto poglavlje) i svjež jogurt radi zaštite crijevne flore (osmo poglavlje). Neke su studije pokazale da uzimanje vitamina C zajedno s antibiotikom može pojačati djelovanje antibiotika i na taj način pospješiti nje­govu djelotvornost. Nadalje, ta pojačana djelotvornost može skratiti trajanje terapije antibioticima i na taj način oslabiti nuspojave. To područje razvidno zahtijeva daljnja istraživanja.

Za upale je srednjeg uha preporučljivo pričekati nekoliko dana prije uzimanja antibiotika, a u mnogim slučajevima uopće ga i ne koristiti. Znanstvenici su ustanovili vezu između alergije na mliječne proizvode i čestih upala uha pa bi tu mogućnost valjalo provjeriti prije uporabe antibiotika (Schmidt, 1990.).

Istraživači su pokazali i da mnoga djeca kojima su propisani antibiotici za uho-bolju zapravo nemaju bakterijsku upalu srednjeg uha. Drugi mogući uzroci uhobolje uključuju virusnu upalu, začepljenje Eustahijevc cijevi (ta cijev pove­zuje grlo i srednje uho pa se može začepiti zbog upale grla) ili upalu unutarnje stijenke usnoga kanala. Dijagnoza upale srednjeg uha temelji se na prisutnosti bolova u uhu povezanih s vrućicom. Pregled pokazuje crvenilo i otečenost us­nog bubnjića. Dojenčad, koja je premalena da se požali na uhobolju, obično je razdražljiva i nemirna. Bol može postati toliko ozbiljna da oni počnu vri­štati.

Ako je potreban antibiotik, studije su pokazale da su kratke terapije liječenja jednako djelotvorne kao i one dulje. Primjerice, terapija od dva, četiri ili pet dana jednako je djelotvorna kao i terapija od deset dana. Osim toga, ako se li­ječenje odgodi jedan ili dva dana, a uporabe samo tablete protiv bolova, vidjet će se je li antibiotik doista potreban.

Uporaba antibiotika u liječenju uhobolje može izazvati sklonost čestim upa­lama uha, posebice s višestruko otpornim bakterijama. Primjerice, pokazalo se da je dva do osam puta veća vjerojatnost da djeca liječena amoksicilinom ponovno dobiju upalu.

• Upale gornjih dišnih puteva uglavnom su virusne naravi. Otprilike 30 do 50% otitis media i 30% grlobolja bakterijske su upale. U tim bi dvjema situacijama antibiotik mogao biti potreban.

• Ako je potrebno uporabiti antibiotik za upalu srednjeg uha ili grlobolju, onda s antibiotikom uzmite i nešto za jačanje imuniteta i svjež jogurt. I vitamin C može pospješiti djelovanje antibiotika.