Početak porođaja uglavnom ovisi o tjelesnim čimbenicima, ali i o psihičkim i vanjskim utjecajima.

Vanjski utjecaji koji utječu na početak poroda su mjesečeve mijene ili vrijeme. Poznato je da se u razdoblju punog ili mladog mjeseca rađa najviše djece. Veći postotak djece se rađa i pod utjecajem juga ili za vrijeme ljetnih oluja.

Psihički čimbenici još nisu u potpunosti istraženi, međutim stres i briga često nepovoljno utječu na početak poroda. Nasuprot tome relaksacija i duševno olakšanje stimuliraju porod. Često se događa da trudovi počinju onaj dan kada se omiljeni ginekolog ili primalja vraćaju s ljetovanja ili kada se riješi neki privatni problem.

Najčešće porod počinje čim su ispunjeni tjelesni uvjeti:

Veličina maternice

Kada maternica dosegne kritičnu veličinu početak porođaja je blizu. Time se može objasniti zašto višeplodne trudnoće završavaju ranije. Maternica svoju kritičnu veličinu doseže prije 40. tjedna trudnoće.

Utjecaji hormona

Najvažniju ulogu za početak rađanja imaju hormoni. Prema kraju trudnoće majčino tijelo proizvodi ogromne količine steroida. Poslijedica toga je da placenta izlučuje još više estrogena. Paralelno tome smanjuje se produkcija progesterona (hormon koji održava trudnoću). Prije početka porođaja naraste i produkcija prostaglandina koji omekšavaju vrat maternice i potiču kontrakcije. Hipofiza zbog pristiska djeteta na cerviks proizvodi oksitocin, takozvani ?hormon za trudove? . Što je dijete teže, to je veći pritisak i zbog toga počinje dolaziti do ritmičkog stezanja maternice koje dijete potišće sve niže. Zbog sve većeg pritiska produkcija oksitocina se još poveća sve dok nije razina dovoljno visoka da se pojave pravi trudovi.

Tri najsigurnija znaka za početak porođaja su:

Sluzavi čep koji se zbog pritiska odvojio od vrata maternice. To je sluzavi iscjedak pomiješan s tragovima krvi.

Trudovi koji su sada pravilnog razmaka i pojačavaju se.

Prsnuće vodenjaka koje se manifestira kao nagli izlijev ili kapanje plodne vode.