Čarobno drveće uma

Poglavlje iz knjige Čarobno drveće uma: Kako razvijati inteligenciju, kreativnost i zdrave emocije vašeg djeteta od rođenja do adolescencije (Ostvarenje, 2002., http://razvojdjece.crolink.net)

Da biste razumjeli stres u njegovu najčišćem obliku, zamislite pastuha zebre, široko razrogačenih očiju i s prašinom koja pršti ispod njegovih kopita dok galopira kroz nacionalni park Serengeti ispred lavice koja ga proždrljivo proganja. U trenutku kada je zebra otkrila grabežljivca signal iz njezina kopitarskog mozga pokrenuo je adrenalnu žlijezdu smještenu na vrhu bubrega i ona je počela lučiti hormone stresa: adrenalin i noradrenalin (također zvane epinefrin i norepinefrin) te kortizol. Zajedno, hormoni smjesta ubrzavaju zebrine otkucaje srca, optok krvi i disanje, pa bi mogla pobjeći najvećom brzinom. Ti su hormoni također prekinuli procese koji zebri nisu trebali dok je bila zaokupljena borbom za goli život: probavu, rast, proizvodnju sperme, reagiranje imunih stanica te grananje i nicanje neurona u mozgu.

Ako zebra dovoljno brzo trči da bi pobjegla napadaču, te vitalne aktivnosti kasnije se mogu vratiti. To je važno, jer bez njih bi ova životinja isto tako sigurno uginula kao i da su snažne čeljusti pregrizle njezin vrat. Istraživač Rober Sapolsky sa sveučilišta Stanford u kalifornijskom Palo Altu jednostavno postavlja tu dvojbu: Taj izlaz nije jeftin!"

Pod normalnim okolnostima, nakon što životinje u divljini prežive razdoblja stresa izazvana borbom ili bijegom, vraćaju se paši ili drijemanju na popodnevnom suncu. Luda jurnjava u sigurnost je gruba, ali njihov je stres akutan i privremen. U osobe s kroničnim, dugotrajnim stresom tijelo veći dio vremena reagira kao da ga progoni nevelik, koštunjav, kaskajući lav, no svejedno lav.

U svom radu na Stanfordu Sapolsky je otkrio da tijekom produljenih razdoblja kroničnog sresa kortizol i s njim povezani hormoni stresa uzrokuju da živčane stanice u određenim dijelovima mozga gube svoje grane i konačno potpuno umiru. To može dovesti do slabog pamćenja, nejasnog razmišljanja i odsutnosti kreativnosti. Stres također pogoršava postojeće bolesti mozga kao što su epilepsija, kap, Alzheimerova bolest i slaboumnost uzrokovana sidom. Zbog ostalih učinaka prekidanja funkcija u tijelu, kronični hormoni stresa u odraslih mogu voditi i u zamor, mišićne bolove, povišen krvni tlak, vrijed (čir), niski rast, probleme plodnosti i povećanu ugroženost od svih bolesti.

Upravo kao što galopirajuća zebra doživljava privremeni prekid u reprodukciji, žena u trudnoći koja doživljava djelovanja kroničnog stresa u svom tijelu prenosi ih na fetus. Kortizol u njezinoj krvi skreće krv od uterusa, i to zauzvrat smanjuje količinu kisika i hrane koje fetus dobiva - u ekstreśmnim slučajevima čak do 60 posto. Hormoni stresa prolaze kroz placentu i povisuju otkucaje fetusova srca. Iako to prolaženje nije u potpunosti izučeno, pretpostavljamo da hormoni stresa u fetalnom mozgu djeluju kao i u odraslih - smanjuju broj neurona koji se razvijaju i sprječavaju njihovo potpuno formiranje.

Istraživanja su pokazala: što je viša razina tjeskobe u majke, to je veća vjerojatnost da će imati produljenu mučninu, pobačaj ili produljeni, bolni porod i vjerojatnije je da će njezina beba biti nemirna, razdražljiva, sklona grčenju i pobolijevanju.

Ironično je da mnogi parovi koji odgađaju trudnoću do srednjih ili kasnih 30-ih godina, nadajući se većoj stabilnosti u karijeri i financijama, nalaze da je njihova razina stresa viša tijekom trudnoće jer se zabrinjavaju zbog problema uzrokovanih majčinim godinama, jer ih dobronamjerni članovi obitelji i prijatelji opsjedaju zastrašujućim pričama o problematičnim trudnoćama u starijih žena i jer su njihova očekivanja dugoočekivanog događaja suviše visoka: savršena trudnoća, savršena beba, savršena obitelj.

U mnogim kulturama diljem svijeta trudnoća se stoljećima smatrala vremenom samovoljnog spokoja. Primjerice, drevna japanska Taikyo tradicija opominje trudnice da izbjegavaju bučne prepirke uličnih prodavača i da se drže mirnih vrtova i zvukova zvončića i udaraljki pokretanih vjetrom. U Shakespearovu Henriku V, primjerice, Lady Grey glasno brine da tśuga i suze mogu ugušiti ili udaviti" njezino nerođeno dijete.

Suvremenim ženama talk showi i zdravstveni časopisi česta su zamjena za tradiciju i predrasude, a trenutačni savjet protiv stresa u trudnoći daju podupirujuće grupe, povjerljivi prijatelji, vođena relaksacija i meditacija. Ako ove tehnike, znatno spuštajući razinu nekontroliranog stresa, mogu ustrijeliti kaskajućeg lava, dobar su način da zaštitite buduće mentalno i emocionalno blagostanje djeteta.

Niti jedno drugo razdoblje života nije tako bogato tjelesnim i emocionalnim promjenama kao što je to trudnoća. Sam nastanak novog života podjednako je uzbudljiv ne samo za buduće roditelje nego i za liječnika koji će pratiti i nadgledati rast i razvoj novog bića sve do njegova rođenja, nakon 40 tjedana trudnoće. Brojna su pitanja, strepnje i strahovi koji se tijekom tog istodobno dugog i kratkog razdoblja iznova stvaraju. Ipak je umirujuća istina da trudnoća nikad nije bila tako sigurna. Nikad prije u povijesti porodiljstva bebe nisu imale toliko izgleda da se rode žive i zdrave. Nepotrebni strahovi mogu uúiniti trudnoću uzrujavajućim događajem. Cilj je napisa o trudnoći i poboljšanje vaših izgleda da imate zdravu bebu.