Facebook prijava korisnika

Ukoliko nemate registriran korisnički profil na portalu CentarZdravlja, registrirajte se ovdje te iskoristite sve pogodnosti.

Prijava korisnika

Ukoliko nemate registriran korisnički profil na portalu CentarZdravlja, registrirajte se ovdje te iskoristite sve pogodnosti.

Zakašnjele prve riječi

Zakašnjele prve riječi

Zakašnjele prve riječi
  • Objavljeno: Srijeda, 05.10.2011.
  • Broj pregleda: 2.854
  • Prosječno vrijeme čitanja:
  • Broj riječi:

Dijete i govor

Kako dijete raste i sazrijeva tako sazrijeva i njegov govor pa i tu ima gradacija. Osnovno je da razumije govor i služi se rečenicom.

Da bi dijete ovladalo govorom treba postojati organska osnova za razvoj govora, a to prije svega podrazumijeva dobar sluh, normalnu inteligenciju, govornu motoriku, zvukovno zahvaćanje glasova, međusobno razlikovanje pojedinih glasova i jezične sposobnosti. Dijete usvaja osnovne elemente jezika zavisno od svojih fizičkih i psihičkih sposobnosti i potreba (kao što uči hodati, crta ili trči). Sposobnost vladanja jezikom razvija se iz dječje potrebe da komunicira i shvati svijet u kojem raste i razvija se.
Nakon nekoliko mjeseci života, najčešće tijekom četvrtoga ili petoga mjeseca, sklopovi glasova što ih dijete proizvodi, a za koje je karakteristično da sadrže i glasove koji ne postoje u govoru okoline, počinju se mijenjati. Iz te glasovne produkcije postupno nestaje dio glasova, a glasanje sve više sadrži glasovne sklopove tipične za djetetovu govornu okolinu. Bitno obilježje prvih riječi je da dijete ne imenuje samo neki predmet, osobu ili situaciju već istodobno izražava i svoj odnos prema određenoj osobi ili situaciji.

Među djecom u dobi od dvije godine postoje velike razlike u pogledu ovladavanja govorom. Neka djeca na svoj prvi rođendan već govore kratkim rečenicama, dok druga to ne čine niti na drugi. Ipak, većina djece progovara u tom razdoblju. Ponekad se može desiti da dijete od pune dvije godine ne govori ili govori tek nekoliko u pravilu loše artikuliranih riječi. Kod dvogodišnjaka koji ne govori treba ponajprije obratiti pozornost na stupanj razumijevanja govora onih koji ga okružuju. Naime, razumijevanje se neće javiti ako je oštećena kora velikog mozga, dijete gluho ili mentalno retardirano. Razumije li dijete veći dio jednostavnih verbalnih naloga u vezi s predmetima i osobama iz svoje najbliže okoline (npr. "Daj mi žličicu!", "Pokaži gdje je mama!", zna pokazati tri do četiri mjesta na tijelu koja odrasli imenuje i sl.), ono najvjerojatnije nema teškoća u recepciji govora pa će se i izražajna strana govora vjerojatno doskora razviti.

Komentari

Najnovije

Najčitanije