Facebook prijava korisnika

Ukoliko nemate registriran korisnički profil na portalu CentarZdravlja, registrirajte se ovdje te iskoristite sve pogodnosti.

Prijava korisnika

Ukoliko nemate registriran korisnički profil na portalu CentarZdravlja, registrirajte se ovdje te iskoristite sve pogodnosti.

Jet lag - napast dalekih putovanja

Jet lag - napast dalekih putovanja

Jet lag - napast dalekih putovanja
  • Objavljeno: Utorak, 08.07.2008.
  • Broj pregleda: 2.702
  • Prosječno vrijeme čitanja:
  • Broj riječi:

Veselite se skorom odlasku na drugi kontinent, a onda se sjetite kako ste prošli puta tri dana bili kao pijani. Jet lag uobičajen je kod interkontinentalnih letova, no ne manifestira se kod svih na isti način. Iskusni letači znaju da se jet lag može ublažiti.

Svaki organizam ima biološki sat, a kad u kratkom roku prelazimo iz jedne zone u drugu, taj se sat "desinkronizira", odnosno zbuni se, jer je navikao na pravilne izmjene dana i noći. Odjednom je noć u vrijeme kad je odavno trebalo svanuti, pa zbunjenost biološkog sata rezultira zbunjenošću drugih tjelesnih sustava. Jet leg se manifestira promjenama na fizičkom i psihičkom planu.

Većina ljudi ga osjeća, a malom broju predstavlja ozbiljan problem, no gotovo kod svih se spontano smiruje nakon nekoliko dana, jer se dotad biološki sat uspješno sinkronizirao na novo vrijeme.

Ovisno o tome letite li na zapad ili na istok, nekoliko dana prije puta pokušajte dnevni ritam prilagoditi vremenu na kontinentu na koji putujete. Nemojte očekivati čuda, jer tijelo samo djelomično možete prevariti. Biološki sat u manjoj mjeri određuje vrijeme kad idemo spavati i kad ustajemo, a znatno više na njega utječe samo mjesto na kojem se nalazite, dakle trenuci kad na tom mjestu nastupaju dan i noć. Promjena životnog ritma pomoći će utoliko što smo navikli izmjenjivati ritam 16 sati budnosti - 8 sati spavanja. Ako ste dan prije puta spavali u vrijeme kad je na ciljnom kontinentu noć, teoretski ćete biti pospani 16-ak sati nakon ustajanja, a to bi vrijeme trebalo dosta dobro biti sinkronizirano s vremenom za počinak na ciljnom kontinentu. Naravno, u praksi neće biti sasvim tako, jer je teško normalno spavati ako je vani dan, a mnogi tijekom leta slabo spavaju. Ipak, zahvaljujući ovakvoj pripremi, jet leg bi trebao biti slabije izražen i kraće trajati.

Prije, tijekom i nakon leta pijte više vode nego inače. Nemojte pušiti, piti alkohol ni lijekove (osim, naravno, ako ste kronični bolesnik pa su vam lijekovi nužni). Kavu bi bilo dobro preskočiti. Umjesto čitanja, ćaskanje, gledanja videa ili prčkanja po elektroničkim spravicama, spavajte tijekom leta što je više moguće.

Putujete li više od četiri vremenske zone na istok ili zapad, a možete birati vrijeme leta, na newyorško vrijeme, primjerice, lakše ćete se prilagoditi za nježnog večernjeg svjetla, a povratak u Europu najpogodniji je oko podneva. U avionu nosite tamnu masku za oči, te se općenito držite u zatamnjenih i tihih prostora.

Povremeno tijekom leta vježbajte, ne samo šetnjom nego i kvalitetnim istezanjem u sjedećem i u stajaćem položaju. Dok sjedite, pomičite noge kao da vrtite pedale bicikla, a izbjegavajte sjedenje prekriženih nogu. Na nogama imajte elastične pamučne čarape, koje kvalitetno održavaju cirkulaciju. Kad ste budni, dobro bi bilo ustati svakih sat vremena i prošetati desetak minuta po avionu. Šetnja potiče cirkulaciju i sprečava oticanje stopala i nogu, što može biti opasno kod starijih putnika.

Osim jet lega, duga putovanja avionom mogu uzrokovati i druge zdravstvene smetnje. Kod zdravih ljudi te su smetnje uglavnom medicinski bezazlene, ali nisu uvijek ugodne i bezbolne.

Kronični bolesnici trebali bi se konzultirati s liječnikom i na let ponijeti sve potrebne lijekove i ostalu medicinsku pomoć. Srećom, potrebe za hitnim medicinskim intervencijama rijetke su (otprilike jednom na 20.000 putnika, a u 25%se radi o srčanim i plućnim problemima).

Manje zdravstvene poteškoće može uzrokovati promjena tlaka zraka, koja se najčešće manifestira u ušima i sinusima, a može se javiti i jaka bol u zubima ako su oni u lošem stanju. Stoga, popravite zube prije dugih letova.

Iako se kompanije trude ugraditi što kvalitetnije filtre, zrak u avionu nije kvalitetan kao vani, pa nisu rijetke glavobolje, curenje nosa, blage alergije, bolovi u grlu i sinusima, te ostali simptomi nalik onima koje ponekad osjećamo na zemlji nakon dugog boravka u klimatiziranim prostorima.

Tijekom leta, a posebno tijekom uzlijetanja i slijetanja, žvačite bombone, a bojite li se da biste se mogli zagrcnuti bombonom, žvačite "na prazno" i gutajte slinu. Prstima začepite nos, zatvorite usta i napregnite se kao da želite ispuhati zrak. Sve navedeno su efikasne metode izjednačavanja pritiska.

Natečene noge i stopala, upaljeni mišići i oslabljena probava s bolovima u želucu i plinovima uobičajeni su simptomi, kojima je glavni uzrok dugotrajno mirovanje u specifičnim uvjetima.

Komentari

Najnovije

Najčitanije