Krpeljni meningoencefalitis (KME), druga je najčešća krpeljom-prenosiva bolest u Europi. KME je virusna infekcija uzrokovana virusom krpeljnog meningoencefalitisa (KMEV).

KMEV je RNA virus iz obitelji Flaviviridae, u koju pripadaju i uzročnici nekih drugih značajnih infekcijskih bolesti poput žute groznice i denge. Na temelju razlika u sastavu nukleotida i aminokiselina, razlikujemo tri različita tipa KMEV (Srednjeeuropski, Sibirski i Dalekoistočni).

KME je endemska bolest u velikoj regiji koja se proteže od ruskog Dalekog istoka do središnjih i sjevernih dijelova Europe. U posljednjih nekoliko godina sve je više dokaza o povećanju endemske regije KMEV u Europi, što djelomično ovisi o klimatskim promjenama, odnosno globalnom zatopljenu, posljedica kojega je širenje prostora na kojima obitavaju zaraženi krpelji. Tvrdi ili obični krpelj (Ixodes ricinus) je glavni vektor srednjeeuropskog tipa virusa.

KME je proljetno-ljetna bolest i pojava bolesti u čovjeka neposredno je povezana s učestalijim boravcima u prirodi i intenziviranjem aktivnosti krpelja. U 50-80% bolesnika s KME postoji podatak o recentnom ujedu krpelja. Većina slučajeva iz zemalja Srednje Europe, kao i iz Švedske, Italije, Francuske i Španjolske javlja se u osoba profesionalno ili rekreativno uključenih u djelatnosti koje se obavljaju u endemskim šumovitim područjima. Prisutnost KME u Hrvatskoj po prvi je puta zabilježena 1953. Iako je nekoliko slučajeva bolesti zabilježeno i u priobalnom području, većina oboljelih dolazi iz šumovitih područja sjeverozapadnog i istočnog kontinentalnog dijela Hrvatske.

Bolest uzrokovana KMEV varira u intenzitetu od blagih, nerijetko subkliničkih oblika pa do teške infekcija središnjega živčanog sustava koja ostavlja trajna neurološka oštećenja, a može uzrokovati i smrtni ishod. Prvi simptomi bolesti obično se javljaju 7-14 dana nakon ujeda krpelja. U najvećeg broja oboljelih, osobito u djece, bolest uzrokuje povišenje tjelesne temperature i nespecifične simptome poput bolova u zglobovima i kostima. Simptomi traju nekoliko dana. U većine zaraženih, bolest ovime završava. U 20-30% bolesnika, nakon kratkotrajnog nestanka simptoma (najčešće ne dulje od 1 tjedna), razvija se tzv. „druga faza" bolesti u kojoj dominiraju simptomi koji su posljedica infekcije središnjega živčanog sustava (glavobolja, vrtoglavica, slabost udova, poremećaj svijesti, konvulzije). Većina bolesnika (oko 50%) koji razviju simptome upale središnjeg živčanog sustava, boluje od najblažeg oblika bolesti (aseptični ili serozni meningitis), oko 40% bolesnika ima teži oblik bolesti (meningoencefalitis), a samo 10% oboljelih boluje od najtežega oblika bolesti (meningoencefalomijelitisBolesnici s aseptičnim meningitisom i meningoencefalitisom najčešće se oporave u potpunosti dok u bolesnika s meningoencefalomijelitisom mogu zaostati i trajna neurološka oštećenja, a 1 do 2% bolesnika i umre tijekom akutne faze bolesti. U Sibiru i na dalekom istoku Rusije, bolest učestalije ima teži tok, pa smrtnost može iznositi i do 30%.

Obzirom da u ovom trenutku ne postoji specifični antivirusni lijek kojim bi se mogli liječiti oboljeli od KME, od iznimnoga je značenja cijepljenje protiv ove bolesti, obzirom da postoji učinkovito cjepivo. Cjepivo se sastoji od umrtvljenoga virusa koji pripada srednjeeuropskom tipu, a učinkvoti je protiv svih tipova virusa. Cijepiti se smiju sve osobe starije od 12 mjeseci, a da bi se postigla doživotna zaštita, nakon što se obavi primarna serija cijepljenja koja se sastoji od tri doze cjepiva, potrebno je nadocjepljivati se svakih pet godina.Cijepljenje se osobito preporuča osobama koje žive u endemskim područjima, a naročito onima koji su rekreativno ili profesionalno povezani s učestalim boravcima u šumskim područjima.

www.krpelji.info