Endoskopija gornjeg probavnog sustava

Kad se pretraga preporučuje

Precizne indikacije za EGDS još uvijek su predmet rasprava. Brojni kliničari su gotovo napustili standardnu rendgensku pretragu s barijevom kašom u korist gastroskopije. Prilikom odluke o odlasku na ovu pretragu u obzir je potrebo uzeti rizik od komplikacija, cijenu pretrage, očekivanu dijagnostičku korist te vjerojatnost normalnog (negativnog) nalaza.

Pretraga se najčešće preporučuje kod slijedećih stanja:

• akutno krvarenje iz gornjeg probavnog sustava u svrhu određivanja mjesta krvarenja i eventualne terapije spaljivanjem ili sklerozacijom
• otežano gutanje - osobito ako već postoje suženja ili ulceracije
• dispepsija, niz simptoma koji nastaju nakon unosa hrane kao nadutost, žgaravica, bol i napetost u stomaku, podrigivanje i učestali vjetrovi
• bolno gutanje (odinofagija)
• kontrola premalignih stanja kao što je Barrettov jednjak, suženja jednjaka, Plummer-Vinsonov sindrom
• poremećaji uočeni tijekom snimanja s barijevom kašom koji zahtijevaju vizualno dokazivanje i/ili biopsiju, npr. polipi, čirevi, tumori
• sumnja na zapreku želučanog izlaza

Pretraga se rjeđe koristi pri ovim stanjima, gdje često i nije najprikladnija:

• bol u prsištu
• bol u trbuhu nepoznata uzroka
• rutinska provjera refluksne bolesti
• nekomplicirana ulkusna bolest primijećena tijekom snimanja barijevom kašom

Terapijska intervencija ovim instrumentom potrebna je u slijedećim slučajevima:

• sklerozacija krvarećih proširenih krvnih žila jednjaka
• kauterizacija ili fotokoagulacija krvarećih mjesta gornjeg probavnog sustava
• lasersko odstranjenje karcinoma jednjaka
• postavljanje cijevi za hranjenje
• proširivanje suženja jednjaka
• odstranjenje polipa (polipektomija)
• otapanje bezoara, gustih nakupina poluprobavljene ili neprobavljene hrane