Liječenje ozljeda mišića

Rani postupak

Početna zadaća nakon ozljede je kontrola krvarenja i ograničenje veličine hematoma. Pokreti sportaša moraju biti svedeni na minimum da bi se smanjila bol i da se ne izazove novo krvarenje. Nastanak hematoma sprečava se primjenom hladnoće ukoliko je došlo do površinske ozljede. Za ozljede nastale u dubljim dijelovima mišića kompresija je osnovni oblik prvog liječenja (npr. elastičnim zavojem) i to preko cijelog mišića (od zgloba do zgloba), jer u početku najčešće nije moguće precizno utvrditi točno mjesto ozljede.

Ovisno o stupnju ozljede, mišić treba mirovati 12-36 sati, a zatim izvoditi lagane pokrete koji ne smiju biti bolni i to svakih sat vremena. U ranom postupku kontraindiktivno je primjenjivati toplinu i masažu. U slučaju potpune rupture mišića liječenje je operativno.

Kasniji postupak

U slučaju potpune rupture mišića mirovanje nakon operacije je produljeno, a zadaća fizioterapeuta ograničena. U ostalim slučajevima osnovna je zadaća u liječenju mišićne ozljede postizanje mobilnosti mišića i potpune bezbolnosti kontrakcije i resorpcije hematoma. U početku trena primjenjivati toplinu (dobra metoda je prije spavanja - voda, najlon, ručnik), a zatim primjenjivati masažu. Istovremeno treba početi s vježbama pasivnog istezanja mišića, ali da se ne izazove bol i to barem jedan put dnevno. Dobre su i naizmjenične kupke.