Facebook prijava korisnika

Ukoliko nemate registriran korisnički profil na portalu CentarZdravlja, registrirajte se ovdje te iskoristite sve pogodnosti.

Prijava korisnika

Ukoliko nemate registriran korisnički profil na portalu CentarZdravlja, registrirajte se ovdje te iskoristite sve pogodnosti.

Što vam liječnik neće reći o nalazu krvi?

Što vam liječnik neće reći o nalazu krvi?

Što vam liječnik neće reći o nalazu krvi?
  • Objavljeno: Utorak, 14.04.2015.
  • Broj pregleda: 584
  • Prosječno vrijeme čitanja:
  • Broj riječi:

Tipičan rutinski krvni test uključuje potpunu krvnu sliku kojom se mjeri razina crvenih i bijelih krvnih stanica, hemoglobina i niz drugih spojeva. Taj test može pomoći u dijagnosticiranju anemije, infekcija pa čak i raka krvi.

Krvna slika se može koristiti i za provjeru zdravstvenog stanja srca, bubrega i funkcije jetre na način da se mjeri razina glukoze, kalcija i elektrolita. Za provjeru rizika od nastanka srčanih bolesti liječnik će vjerojatno mjeriti i razinu masti u krvi, dobrog kolesterola (HDL), lošeg kolesterola (LDL) i triglicerida.

Donosimo vam stvari koje vam liječnik vjerojatno neće reći o rezultatima krvnog testa, osim ako ga to ne pitate.

Liječnik obično prešuti dobre vijesti

Liječnik s vama treba analizirati sve aspekte krvne slike. No, pravilo za kojima se liječnici obično vode je da vijest nije vijest ako je dobra. Ako je rezultat krvne slike dobar, a razina kolesterola pripada normalnoj, liječnik vjerojatno neće s vama pretjerano analizirati krvnu sliku. Možda će vam dati rezultate, ali bez naročitog objašnjenja. Čak i ako je sve normalno, tražite objašnjenja nalaza. Pitajte ga ima li ikakvih promjena od zadnjeg nalaza i što te promjene znače.

Ono što se smatra normalnim nije isto za svaku osobu

Ako rezultate svoje krvne slike usporedite s rezultatima krvne slike neke druge osobe, vjerojatno ćete pronaći neke razlike. Primjerice, normalan broj crvenih krvnih stanica za muškarce jest 5 do 6 milijuna u jednom mikrolitru. Normalan broj crvenih krvnih stanica je kod žena nešto niži, 4 do 5 milijuna, a taj broj se mijenja sukladno promjenama kao što su menstruacija ili ulazak u menopauzu.

Rezultati se mogu interpretirati na drugačiji način

Normalna razina hemoglobina varira ovisno o dobi. Ona je nešto niža za djecu, a viša kod odraslih. Kod djece razina hemoglobina treba biti 11 do 13g/dl (grama u jednom decilitru krvi). Kod odraslih muškaraca 13.5 do 17.5g/dl, a kod žena od 12 do 15.5g/dl. Razina kolesterola kod većine ljudi treba biti niža od 130mg/dl. Razina kolesterola koja je viša od 160mg/dl upućuje na povećan rizik od nastanka srčanih bolesti ako je muškarac stariji od 45 godina ili ako je žena starija od 55 godina.

Pozitivan test ne znači pozitivne vijesti

Neki testovi krvi se rade u svrhu otkrivanja molekularnih markera koji mogu biti pokazatelj anemije, HIV-a, hepatitisa C, raka dojke ili jajnika. Rezultati se prozivaju pozitivnima kada se otkrije prisutnost tih molekularnih markera. Pozitivan test krvi znači da patite od nekog stanja ili bolesti.

Negativan test znači dobre vijesti

Negativno nije uvijek loše, barem ne kada su u pitanju rezultati krvnog testa. Negativno obično znači da nije otkriveno ono što se tražilo, bilo da je to molekularni marker ili medicinsko stanje. Kada se test krvi radi u svrhu otkrivanja infekcija, tada je negativan rezultat dobra vijest. To znači da nije pronađena niti jedna infekcija.

Lažno pozitivni rezultati su češći nego što mislite

Neka testiranja vrlo često treba ponavljati jer uglavnom daju lažno pozitivne rezultate. Druga testiranja su točnija i značajnija za vaše zdravlje. Primjerice, vrlo su česti lažno pozitivni rezultati HIV - a. Stručnjaci procjenjuju da se na svakih 10 testiranja 2 moraju ponavljati jer daju lažno pozitivne rezultate.

Lažno negativni testovi su česti

Ponekad se tijekom testiranja ne pokupe dokazi bolesti ili stanja, iako ih zapravo imate. Primjerice, ako je test krvi za hepatitis C negativan, ali ste bili izloženi virusu u posljednjih nekoliko mjeseci, svejedno je moguće da patite od infekcije, a da toga niste ni svjesni. Ponovno testiranje je dobra ideja, naročito ako ste uvjereni da ste bili izloženi virusu.

Interpretacija rezultata može biti drugačija, ovisno o laboratorijima

Laboratorijski tehničari će uspoređivati rezultate testiranja krvi s brojem koji se smatra normalnim za taj laboratorij. Laboratorijski prosječni rang se računa na način da se uzima prosjek razina od svih ljudi koji su se testirali u tom laboratoriju. Taj normalni rang ne mora biti isti za svaki laboratorij. Stoga se nemojte čuditi ako ćete dobiti drugačiju interpretaciju rezultata u različitim laboratorijima.

Abnormalni rezultati mogu biti takvi zbog bolesti

Rezultati testiranja, koji su izvan normalnog omjera, mogu voditi prema dijagnozi neke bolesti ili poremećaja. No, rezultati mogu biti abnormalni i zbog drugih razloga. Ako se mjeri razina glukoze, a prije toga ste nešto jeli, pili ili uzeli određeni lijek, rezultati mogu trenutno biti abnormalni.

Greške se događaju

Iako su rijetki slučajevi u kojima se zamijene uzorci krvi, oni postoje. Postoje slučajevi gdje se HIV pozitivan uzorak krvi zamijeni s uzorkom koji je HIV negativan. Način na koji se prikuplja uzorak također može utjecati na rezultate. Primjerice, ako tehničar protrese vaš uzorak krvi, stanice krvi se otvaraju i oslobađaju spojeve koji mogu promijeniti rezultate testiranja.

Komentari

Najnovije

Najčitanije