Facebook prijava korisnika

Ukoliko nemate registriran korisnički profil na portalu CentarZdravlja, registrirajte se ovdje te iskoristite sve pogodnosti.

Prijava korisnika

Ukoliko nemate registriran korisnički profil na portalu CentarZdravlja, registrirajte se ovdje te iskoristite sve pogodnosti.

Inteligencija se, većinom, nasljeđuje

Inteligencija se, većinom, nasljeđuje

Inteligencija se, većinom, nasljeđuje
  • Objavljeno: Ponedjeljak, 24.01.2011.
  • Broj pregleda: 1.137
  • Prosječno vrijeme čitanja:
  • Broj riječi:

Teško je definirati (ne)inteligenciju. Iako se to nerijetko čini u terminima pojava koje u svojoj osnovi imaju koncept inteligencije, npr. kroz rješavanje problema, proces učenja, razumijevanje i sl., to je zapravo pogrešno. (Bilo bi to kao kad bi fizičar definirao gravitaciju u terminima jabuke koja mu pada na glavu.) Opravdanije je razmotriti neke važne pojmove vezane uz inteligenciju. Kao prvo, to je tzv. genetska inteligencija, odnosno, oni aspekti biokemije, fiziologije i neurologije mozga koji su u osnovi svjesnog doživljavanja i ponašanja (u što se najčešće ubraja i učenje i rješavanje problema itd.). Oni su rezultat genetskog naslijeđa, a najnovija istraživanja pokazuju da mjerljivi pokazatelji biološkog funkcioniranja (npr. vrijeme reakcije, evocirani potencijali) visoko koreliraju s, testom izmjerenim, kvocijentom inteligencije. Prema gruboj procjeni, 70% kvocijenta inteligencije određeno je genetskom inteligencijom. Ostatak od 30% su kulturalni, obiteljski, odgojni, obrazovni i socioekonomski faktori. Na kraju, tu je još i koncept tzv. praktične inteligencije koja za sada nema znanstvenu validaciju (previše je toga u igri što izmiče znanstvenoj kontroli), ali nema sumnje da postoji. Praktičnu inteligenciju determiniraju npr. zdravlje, motivacija, iskustvo, mehanizmi suočavanja sa stresom, osobine ličnosti itd.

U zadnje se vrijeme dosta piše o jednom segmentu praktične inteligencije - emocionalna inteligencija. Tim se pojmom  opisuju osobine kao što su: razumijevanje vlastitih osjećaja, suosjećanje s drugima i reguliranje emocija poradi unapređivanja življenja.

Terman je svojedobno proučavao životni put 1500 genijalne djece (s kvocijentom inteligencije od 140 i više). Ustanovio je da je velika većina te djece (bila) vrlo uspješna u životu, imaju dakle i visoku praktičnu inteligenciju. Međutim, oko 6% njih bilo je neuspješno; struktura njihove ličnosti i izvanjske okolnosti onemogućili su im korištenje inteligencije na socijalno poželjan način. Eysenck34 ovdje opako nadodaje kako "s druge strane, netko može biti socijalno uspješan, a da nije osobito inteligentan. Postoje mnoge takve skupine: sportaši, zabavljači, članovi kraljevskih obitelji, prostitutke - dobar su primjer za to." (Političare ne spominje; bit će da je ta skupina i socijalno uspješna i inteligentna.)

Prosječni kvocijent inteligencije (IQ) kreće se između 90 i 110. Po 140, navodno, imaju Madona i Sharon Stone. Najviši izmjereni ima Marylin vos Savant: 228! Niti pjeva, niti glumi, ali dobro izgleda. Bavi se istraživanjima na području obrazovanja i medicine. I piše.

Više o ovoj temi pročitajte u knjizi:

a što biste vi učinili

Preuzmite CentarZdravlja vodič

Godišnji horoskop za 2017. godinu

Slanjem vodiča na odabranu e-mail adresu suglasni ste sa prijavom na CentarZdravlja newsletter.

Komentari

Najnovije

Najčitanije