Facebook prijava korisnika

Ukoliko nemate registriran korisnički profil na portalu CentarZdravlja, registrirajte se ovdje te iskoristite sve pogodnosti.

Prijava korisnika

Ukoliko nemate registriran korisnički profil na portalu CentarZdravlja, registrirajte se ovdje te iskoristite sve pogodnosti.

Kako postizati više - pri normalnom stanju svijesti?

Kako postizati više - pri normalnom stanju svijesti?

Kako postizati više - pri normalnom stanju svijesti?
  • Objavljeno: Petak, 15.10.2010.
  • Broj pregleda: 624
  • Prosječno vrijeme čitanja:
  • Broj riječi:

Mozak nije sapun pa da se upotrebom troši!

Mozak bismo prije mogli usporediti s mišićem koji bildanjem jača. Ipak, važna napomena o razlici mišića i mozga: bildanje mozga može dobro utjecati i na mišiće (v. dio o vizualizaciji!), dok isključivo bildanje mišića razvija samo mišiće. O utjecaju na mozak nismo sigurne. Psiholog Michael Posner snimao je električnu aktivnost jako zaposlenog mozga. Pokazalo se da se pri prvom susretu s problemom ta aktivnost naglo poveća, a praćena je i dodatnom količinom krvi koja navali u mozak. Nakon što se mozak prilagodi na tu stresnu situaciju, sve se vrati na normalu. Naprežemo li ga često, to će mu postati toliko uobičajeno da ga novi zadaci više neće šokirati: moći će im se bolje, koncentriranije, posvetiti, a višak energije usmjeriti na neka druga poboljšanja. Ključno je, dakle, naučiti savladati sve smetnje - unutarnje i izvanjske. To je kao kada biste, kao ljubitelj jazza, naučili slušati samo dionicu alt saksofona - neometani svirkom ostalih instrumenata ili pjevanjem, kaže Louis Csoka koji na West Pointu podučava vještinu koncentracije. Sve je u vježbi.

Slijedite ritual!

Svaka stečena navika oslobađa našu svijest od napora kontrole izvođenja. Od kuće do radnog mjesta vozim se uvijek istim putem, na istim se mjestima prestrojavam u vozne trake za skretanje, parkiram uvijek na istoj strani parkirališta. To su stvari na koje više ne moram gubiti vrijeme razmišljajući; već se, dolazeći na posao, mogu posvetiti onomu što me toga dana očekuje. Isto sam čula i od mnogih drugih ljudi. Takvi rituali, zadani slijed aktivnosti, mogu se izgraditi kao pomoć pri obavljanju mnogih manje više rutinskih svakodnevnih zadataka.

Kad ste se tako riješili tereta bezveznih poslova, moći ćete se djelotvornije posvetiti ostalima.

Kreirajte izazove!

Odavno je poznato, navodno je to prvi ustvrdio psiholog William James prije stotinu godina, a drugi poslije njega ponavljali u različitim varijantama: čovjek koristi tek sićušni dio svojih mogućnosti - par postotaka mozga (neki ni toliko). Depresivno je pritom što, kako se čini, nije stvar u tomu da ostali dijelovi nisu još razvijeni, nego - nisu više razvijeni, tj. zakržljali su neupotrebom (v. prvu ·). Previše poslova koje svakodnevno obavljamo su rutinski i dosadni, moguće ih je obavljati i bez mozga. Mihaly Csikszentmihalyi, profesor razvojne psihologije iz Chicaga, savjetuje stoga da se jednostavni, a dosadni poslovi pokušaju učiniti - težima i izazovnijima: izmislite pravila, postavite ciljeve, utrkujte se s vremenom, kaže on. (Nama je, recimo, dosadno korigirati rukopis pa ćemo se potruditi da to učinimo izazovnim poslom; samo još ne znamo kako.)

Razmislite, dakle, koji su to rutinski poslovi u vašem životu koji bi mogli postati izazovom, a na koje treba trošiti još manje energije time što ćete ih pretvoriti u ritual. 

Postavite ciljeve! 

Postavljanje (realnih) ciljeva izuzetno je motivirajuće. Ne samo da:

  • usmjeruje našu pažnju na zadatke koje pritom moramo obaviti, nego nas:
  • potiče da pritom objedinimo sve svoje potencijale; 
  • da ustrajemo i u situacijama kad nailazimo na prepreke;
  • omogućuje da iskoristimo svoje ciljeve kao temelj za postizanje uspjeha.

Pričajte sami sa sobom!

(Ne morate naglas; osobito ako su drugi u blizini.) Ipak, takvo pričanje nam pomaže da dobro vežemo pažnju uz ono što obavljamo - osobito kad se radi o složenijem poslu i/ili poslu u kojem možemo pogriješiti. Ponovno ovdje podsjećamo na vježbe vizualizacije koje ćete kasnije upoznati, a koje se temelje upravo na pričanju sa sobom. Prateća samoubijanja u pojam tipa: Koji sam kreten!, Nemam šanse uspjeti!, Nikad ništa ne učinim kako valja! i sl. se ne preporučuju.

Zaboravite na sutra!

Stalna zaokupljenost konačnim ishodom onoga što se radi odvlači koncentraciju i tako zapravo umanjuje šanse za uspjeh. Usmjeriti se treba na sadašnjost, na ono što se upravo radi, ovdje i sada. Vrhunski tenisač razmišlja o dobrom udarcu, a ne o pobjedi u meču - kaže psiholog John Anderson, predsjednik Centra za psihologiju sporta. A dobar udarac, jedan za drugim, dovesti će do pobjede.

Predahnite ponekad!

Umjesto svake teorije, evo jedne poučne priče:

Naoštriti sjekiru!

Neki prolaznik upita drvosječu:

Što radiš?

Obaram ovo drvo, reče drvosječa.

Izgledaš iscrpljeno. Koliko dugo to već radiš?

Više od pet sati. Mrtav sam umoran. To je jako težak posao - reče drvosječa.

Zašto ne odmoriš malo i ne naoštiš sjekiru. Brže ćeš posjeći drvo - predloži prolaznik.

Nemam ju vremena oštriti. Imam previše posla s rušenjem tog stabla - zaključi drvosječa.

Više o ovoj temi pročitajte u knjizi:

S onu stranu zrcala

Preuzmite CentarZdravlja vodič

Godišnji horoskop za 2017. godinu

Slanjem vodiča na odabranu e-mail adresu suglasni ste sa prijavom na CentarZdravlja newsletter.

Komentari

Najnovije

Najčitanije