Facebook prijava korisnika

Ukoliko nemate registriran korisnički profil na portalu CentarZdravlja, registrirajte se ovdje te iskoristite sve pogodnosti.

Prijava korisnika

Ukoliko nemate registriran korisnički profil na portalu CentarZdravlja, registrirajte se ovdje te iskoristite sve pogodnosti.

Spavanje - što se zapravo događa?

Spavanje - što se zapravo događa?

Spavanje - što se zapravo događa?
  • Objavljeno: Nedjelja, 12.09.2010.
  • Broj pregleda: 3.480
  • Prosječno vrijeme čitanja:
  • Broj riječi:

Ritam spavanja

Svi smo mi pod utjecajem ritma prirode. Cijeli naš organizam funkcionira po vremenskom obrascu koji se ponavlja približno svaka dvadeset i četiri sata. Nazvan je cirkadijurnim ritmom (cirka je cirka, a dies je dan, sve sam latinski). Budnost i spavanje, ali i metabolizam, izlučivanje hormona, temperatura tijela, sve je pod utjecajem unutarnjeg biološkog sata. Taj sat nije jedan izolirani mehanizam već je to koordinirani sklop fizioloških operacija čiji je točan ciklus zadan genetski.

Istraživanja također pokazuju da najtočnije mislimo i pamtimo kada dostignemo vrhunac naše dnevne cirkadijurne budnosti. Studenti su često večernji tipovi. Njihova efikasnost se kroz dan povećava. Stariji ljudi su obično jutarnji tipovi. Njihov učinak kroz dan uglavnom pada.

Kakav bi bio vaš idealni 24 - satni raspored?

Ako biste mogli ustati iz postelje onda kad poželite, ostati budni koliko želite i otići spavati kad vam se spava, koliko bi se taj ritam razlikovao od onoga po kojem sada živite?

Dobro, a sad se spustite na zemlju. U kojoj je mjeri vaš život pod utjecajem ostalih ljudi s kojima živite i radite - u svojoj bližoj okolini, ali i u kulturi općenito? Kad biste na posao ili u školu odlazili onda kad vam se prohtije, pa... ponekad bi pogodili i vrijeme kada su tamo i vaši kolege.

Dakle, cirkadijurni ritam po kojem živite nije određen samo vašim biološkim satom, nego je prilagođen i društvenim i kulturalnim uvjetima i očekivanjima. Tako je recimo, ovisno o kulturi, pojam stizanja na vrijeme jako razvučen. Zakaže li se primjerice neki sastanak za 10 sati, Nijemci i Amerikanci će stići točno u 10, naš će narod dokapavati do 10.30, Arapi će uraniti već oko podne, a Japanci će tamo čekati još od 9.30.

Do danas nije otkriveno zašto odrasli ljudi mlađe dobi, kad se izoliraju bez sata i dnevne svjetlosti, obično prihvate 25-satni dan. Francuski geolog Michel Siffre šest je mjeseci živio u jednoj podzemnoj spilji bez sata i bilo kakvih drugih izvanjskih pokazatelja vremena. Postupno se njegov cirkadijurni ritam produžio s 24 na gotovo 25 sati i takvim ostao sve do povratka na površinu. Isto su potvrdila i druga istraživanja - na drugim ispitanicima.220 Možda to znači da potječemo s planete koja se sporije okreće od Zemlje pa joj dan traje 25 sati. To bi trebalo detaljnije istražiti; neki se ljudi stvarno doimaju kao da su pali s Marsa.

Velik napredak u proučavanju spavanja omogućen je uvođenjem EEG-a (elektroencefalograf). To je uređaj koji bilježi električne aktivnosti moždane kore. Ono što se pritom dobije zove se EEG (elektroencefalogram). Čovjeku se najprije po glavi povješaju elektrode, a onda ga se poljubi za laku noć. Čini vam se da s time na glavi ne bi mogli zaspati? Mora da ste muškarac. Koji nikada nije spavao s viklerima. Ujutro, doduše, nemaš frizuru, ali imaš rolu od tristopedeset metara sa zapisima moždanih valova. Neoboriv dokaz da ti mozak radi; nešto s čime se mnogi ne mogu pohvaliti. A možda ti daju i kakav honorarčić.

Fiziologiju spavanja raskrinkali su 1953. godine Eugene Aserinsky i Nathaniel Kleitman. Snimanjem elektromagnetske aktivnosti mozga spavača ustanovili su značajne razlike u pojedinim etapama spavanja.

Prva faza

Samo spavanje započinje tzv. hipnagogičkim stanjem (još ne spavaš, ali nisi baš ni budan). To traje nekoliko minuta: misli su svedene na fragmentarne slike ili minidrame. Moždani valovi se usporavaju i postaju nepravilni. Za vrijeme ove faze, koja traje oko dvije minute, možemo doživjeti fantastične predodžbe koje sliče halucinacijama. Ponekad imamo osjećaj kao da propadamo u ponor (i u tom trenutku se obično naglo trgnemo), ili da lebdimo u zraku kao da smo u bestežinskom stanju.

Druga faza

Uskoro postajemo još opušteniji i započinje druga faza spavanja koja traje oko 20 minuta. Pojavljuju se iznenadne provale moždane aktivnosti - šiljasti valovi male amplitude. Ako promatrate spavača u ovoj fazi, potpuno je jasno da spava ali ga još uvijek možete relativno lako probuditi. Govorenje u snu može se pojaviti kao i u ostalim fazama spavanja.

Treća i četvrta  faza

U sljedećih nekoliko minuta prolazite kroz treću i ulazite u četvrtu fazu spavanja. To je sporovalno spavanje: nazvano tako zbog - sporih valova (Delta valovi) koje tada proizvodi neokorteks (zgužvan izvanjski mozgo-omotač). Znači, učestalost tih valova je niska (tj. rijetki su), ali su zato veliki i lijeni. Čovjek, uglavnom, ne mrda. I tako nekih sat i pol. Zanimljivo je da djeca hodaju u snu ili se pomokre u postelju upravo na kraju ove faze spavanja.

Peta  - REM faza

A onda se spori valovi pretvore u brze - postanu vrlo slični valovima koje proizvodi mozak budna čovjeka. Takva aktivnost mozga počne malo provocirati i motorne živce tj. one koji upravljaju svim našim pokretima, pa tako čovjek počne lamatati rukama, nogama, glavom..., no najčešće ne ustaje i ne odlazi na posao jer su u funkciji i živci koji takve egzibicije sprečavaju. Disanje i rad srca se unepravile, oči počnu juriti - ispod spuštenih kapaka. Probudi li ga se tada, čovjek će reći kako je baš sanjao (I da pas itd. onome tko je upalio svjetlo!) Ta faza spavanja nazvana je REM - faza (R = rapid tj. brz; E = eye iliti oko, a M = movement što će reći pokretanje). Svakako je ljepše reći "brzo pokretanje oka" ili očiju nego LRN (lamatanje rukama i nogama).

Prva REM faza traje desetak minuta. Nakon toga se čovjek opet umiri na neko, ovaj put kraće, vrijeme (moždani se valovi uspore), pa opet LRN... Drugo i treće REM spavanje - sanjanje traju po petnaestak minuta, a četvrto - koje i prethodi buđenju - dvadeset do trideset minuta. Ako se kojeg sna i sjećamo, to je onda najčešće taj zadnji. Isti ciklus spavanja (spori valovi - sanjanje - spori valovi - sanjanje - spori valovi - sanjanje - spori valovi - sanjanje - buđenje) utvrđen je i kod drugih sisavaca, primjerice kod mačaka - vrlo čestih sudionica u istraživanjima spavanja. Mačke su naime za to jako kvalificirane - spavaju  četrnaest do osamnaest sati dnevno. Mogle bismo mi, doduše, ponuditi i drugih solidno kvalificiranih ispitanika - pod uvjetom da im ne uništavaju one živce koji koče uokolna švrljanja za vrijeme sanjanja. Mačkama naime to ponekad rade. I onda se one dižu, sukobljavaju se s nevidljivim preprekama iz svojeg sna, napadaju ih, brane se... Ma taman bi nam to, još i noću, trebalo!  

(Eto, tu se bez mačaka ne može. Za razliku od istraživanja u kozmetici. Pa na proizvodu lijepo piše: nije testirano na životinjama. Fakat se raspametim od sreće kad pročitam da se s nekom skupom kremom za lice prethodno nije mazala neka četveronožna mačka. Ili čimpanza.)

Preuzmite CentarZdravlja vodič

Godišnji horoskop za 2017. godinu

Slanjem vodiča na odabranu e-mail adresu suglasni ste sa prijavom na CentarZdravlja newsletter.

Komentari

Najnovije

Najčitanije