Facebook prijava korisnika

Ukoliko nemate registriran korisnički profil na portalu CentarZdravlja, registrirajte se ovdje te iskoristite sve pogodnosti.

Prijava korisnika

Ukoliko nemate registriran korisnički profil na portalu CentarZdravlja, registrirajte se ovdje te iskoristite sve pogodnosti.

Što je asertivnost?

Što je asertivnost?

Što je asertivnost?
  • Objavljeno: Utorak, 29.03.2011.
  • Broj pregleda: 7.885
  • Prosječno vrijeme čitanja:
  • Broj riječi:

Imate starog prijatelja koji stalno od vas traži neke usluge, tako da vam to već lagano počinje ići na živce. Nakon što ponovno nešto zatraži, vi ćete mu reći:

a) Pa, zar ti nemaš nikoga drugog osim mene?! Uostalom, zašto sam to ne napraviš?
b)  Dobro.
c) Volim ti ponekad pomoći, no nije mi drago kad to tako često tražiš.

Dijelite ured s kolegom koji stalno po sobi ostavlja nered. Vi se trudite održavati bar kakav - takav red, a onda on jednog dana uđe i kaže: Pa ovdje je pravi svinjac! Što je od navedenog najbliže onom što biste mu rekli?

a) Da ti nisi takva svinja- ni ovdje ne bi bio svinjac!
b) Potrudit ću se to malo bolje održavati.
c) Dvoje nas je koji ne volimo raditi u svinjcu. Morali  bismo dogovoriti
    raspored pospremanja.

Odgovor pod "a", u obje situacije, je agresivan odgovor. Agresijom čovjek ostvaruje svoje potrebe ne vodeći pritom računa o potrebama drugog. Potreba biva zadovoljena, osobito ako je onaj tko agresiju primjenjuje jači i/ili ima veću moć od "žrtve". No, kakvi su njihovi kasniji odnosi? Kakvi se osjećaji javljaju na objema stranama? Ne čeka li žrtva priliku za osvetu, bar u obliku kakva pakosna trača?

Drugi je odgovor tzv. neasertivni odgovor. Neasertivno se ponaša osoba koja zanemaruje ili tek u drugi plan stavlja vlastite potrebe, a naračun tuđih. Dobro, dragi, samo ti gledaj utakmicu. Ja, doduše napeto pratim seriju na drugom programu, no dok ti gledaš, ja ću malo glačati i krpati. I tomu slično. Ako svoje mišljenje i svoje potrebe ne iskažemo otvoreno, drugima omogućujemo da prijeđu preko njih i tako kršimo  vlastita prava. Sve što druga osoba misli je u redu. Sve što mi mislimo nije važno. Iznutra bjesnimo,  izvana se to ne vidi. Na taj način drugoj osobi šaljemo poruku kako ne mora voditi računa o našim osjećajima. Spremni smo na sve, samo da ugodimo drugima i izbjegnemo konflikt bez obzira na cijenu.

Odgovori "c" su asertivne ili "ja" - poruke. Govoreći tako dajemo drugome do znanja da čujemo što nam govori, da razumijemo njegovu potrebu, ali da se želimo zauzeti i za sebe: pošteno iskazujemo svoje osjećaje, svoja prava i - spremni smo za dogovor. 

Mnogi ljudi su tjeskobni, depresivni i nesretni iz jednostavnog razloga: ne znaju se izboriti za svoja prava. Poznati britanski psiholog H. J. Eysenck20 nazvao je ovakve osobe "odveć socijaliziranima". Dok nedovoljno socijalizirana osoba malo poštuje zakon i prava drugih ljudi, odveć socijalizirana osoba vodi računa i o zakonima i o onomu što misli da su prava drugih više nego što je potrebno. Ovakva osoba je pretjerano inhibirana, ispravna, sramežljiva, bojažljiva i oprezna. Najviše problema ovakvi ljudi imaju kada trebaju tražiti od drugih nešto što žele (zahtjev) ili kada trebaju tražiti da drugi prestanu činiti nešto što im se ne dopada (pritužba). Mnogi, inače dobro prilagođeni ljudi, imaju izuzetnih problema kada od drugih trebaju nešto zatražiti ili se pritužiti na njihovo ponašanje.

Teško im je zatražiti od prijatelja i najmanju uslugu, susjedi ih po cijele noći maltretiraju preglasnom glazbom, poznanici im ne vraćaju stvari koje su posudili, u restoranu bez pogovora jedu jelo koje im je konobar donio umjesto onoga koje su naručili, satima traže nepoznatu ulicu umjesto da pitaju prvog prolaznika ... Vjerojatno i sami možete dodati još stvari na ovu listu.

Mirjana, zgodna, neudata, žena, tridesetih godina, zaposlena je u jednom uvozno-izvoznom poduzeću. Njezin kolega s posla, Boris, već ju duže vrijeme pogledava. Ona ga uvažava kao kolegu, no kao muškarac ju osobito ne privlači iako sada nije ni u kakvoj vezi. Jednog se dana Boris odvažio i pozvao ju na večeru.

Varijanta br.1: neasertivna

Boris: Osjećam da imamo mnogo toga zajedničkog, ugodno mi je s tobom
            razgovarati i volio bih da se bolje upoznamo.
U subotu te pozivam
            na večeru
.

Mirjana (izmišlja): Žao mi je, baš u subotu idem prijateljici iz osnovne
                                  škole na rođendan.

Boris: Što onda kažeš za nedjelju? 

Mirjana (ne laže): U nedjelju idem sa sestrom u kazalište, već imamo
                            karte.

Boris: Možda bi se onda mogli naći prije toga?

Mirjana: Ma ne, znaš, dogovorile smo se da ćemo prije kazališta skočiti k
               mami...

Boris: O.K., vidim da ti je ovaj vikend već ispunjen; prekasno sam se
            sjetio. Nego, znaš što?
Idući petak dolazim po tebe točno u 7. Cijeli
            sam taj tjedan na putu i stvarno će mi biti drago da te vidim.

Čitav  je  tjedan  Mirjana  bila  nervozna. Htjela  je  otkazati večeru, ostaviti Borisu poruku  na  telefonskoj sekretarici, no nikako nije mogla formulirati tekst kojim će to učiniti, a da ga pritom ne uvrijedi. Kad je u petak Boris došao po nju, otišli su u sjajan restoran s odličnom hranom, no Mirjana se nikako nije uspijevala opustiti. Boris joj je čak s puta donio zgodan suvenir, no ona se nije mogla prisiliti da pokaže išta osim hladne ljubaznosti.

Ishod: Boris je, dakako, bio ljut i uvrijeđen. Ta, pristala je izaći s njim, a sad samo što ga ne ubije. Oboje su se loše osjećali. Mirjana se pokušala tješiti time kako  je Boris sam kriv: nije ju trebao toliko nagovarati, moralo mu je biti jasno da joj se, zapravo, ne izlazi. Odvezao ju je kući, ne govoreći više ništa. Na poslu su se potpuno udaljili jedno od drugoga, komunicirajući tek kad su baš morali.

Varijanta br. 2: agresivna

Boris: Osjećam da imamo mnogo toga zajedničkog, ugodno mi je s tobom
           razgovarati i volio bih da se bolje upoznamo. U subotu te pozivam
          na večeru.

Mirjana: Samo sam čekala kad će ti takvo što pasti napamet! Svi ste vi
                muškarci isti. Izmislit ćete svašta samo da biste postigli što želite.
              
Mislila sam da smo frendovi!

Boris: Pa i ja mislim da smo frendovi; zato te i zovem na  večeru.

Mirjana: Ma daj, molim te! Trebam li ti nacrtati da ne dolazi u obzir?!
               Uostalom, pozovi  Marka; i on ti je frend!
 

Ishod: Mirjana može misliti kako mu je, eto, rekla što ga ide, muškarčini bezobraznom... Boris može pomisliti kako je sretan što nije prihvatila poziv - tko bi rekao da je takva vještica? No, u svakom slučaju ishod nije puno sretniji od prethodnog. 

Varijanta br. 3: asertivna

Boris: Osjećam da imamo mnogo toga zajedničkog, ugodno mi je s tobom
           razgovarati i volio bih da se bolje upoznamo.
U  subotu te pozivam
           na večeru.

Mirjana: Hvala ti Borise, i na komplimentu i na pozivu, no radije ne bih išla na
               večeru.

Boris: Pa, dobro, ne mora biti večera, idemo u kino.

Mirjana: Ne, hvala.

Boris: Zašto ne? Što mi fali?

Mirjana: Ništa ti ne fali, ali ne želim izlaziti s tobom. Uvažavam te kao
               kolegu i voljela bih da naši odnosi i dalje budu (samo) na toj razini.

Boris: Ne znaš što propuštaš, no - pošteno. 

Ishod: Mirjana se kasnije osjećala dobro. Nije se osjećala krivom zato što je bila u stanju prihvatiti svoje pravo da odbije Borisa. Znala je da nije učinila ništa loše. Borisu je isprva bilo žao, no nije bio ljut niti se uvrijedio. I dalje su ostali dobri suradnici.

Usporedbu ovih triju načina reagiranja, emocija koje izazivaju na objema stranama, te neposrednih i odgođenih, dugoročnih ishoda, možete vidjeti u tablici.

Usporedba neasertivnog, asertivnog i agresivnog ponašanja

 

 

NEASERTIVNO

 

 

ASERTIVNO

 

AGRESIVNO

 

Obilježje ponašanja

Želje, zamisli i osjećaji  uopće se ne izražavaju ili se izražavaju samopotcjenjivački

Namjera: udovoljiti drugima

Želje, zamisli i osjećaji izražavaju se bez  okolišanja i na prikladan način

Namjera: komunicirati

Želje, zamisli i osjećaji izražavaju se naštetu drugih ljudi

Namjera: dominirati drugima ili ih poniziti

 

Vaši osjećaji kad tako reagirate

 

Uznemirenost, nezadovoljstvo sobom; kasnije često i ljutnja i zamjeranje drugima

 

Samopouzdanost: zadovoljstvo sobom - i odmah i kasnije

 

Samo(za)dovolj-nost; kasnije možda i posramljenost

Osjećaji ljudi prema kojima tako postupate - prema njima samima

 

Krivnja ili superiornost

 

Uvažavanje

 

Poniženost, povrijeđenost


Osjećaji ljudi prema kojima tako postupate -prema vama

 

Iritiranost, sažaljenje, gađenje

 

Najčešće uvažavanje

 

Ljutnja, želja za osvetom

 

Ishod

 

Ne dobivate što želite, a drugi su još i ljuti na vas

 

Često dobivate ono što želite

Često dobivate ono što želite, no preko leđa drugih (koji snuju pravednu zadovoljštinu)

 

Dugoročne posljedice

Izbjegavanje neugodnih situacija, izbjegavanje konflikata, napetosti i konfrontacija

Osjećaj da vas drugi uvažavaju; povećano samopoštovanje, unapređivanje odnosa

 

Oslobađa ljutnju


Više o ovoj temi pročitajte u knjizi:

Razgovori sa zrcalom

Preuzmite CentarZdravlja vodič

Godišnji horoskop za 2017. godinu

Slanjem vodiča na odabranu e-mail adresu suglasni ste sa prijavom na CentarZdravlja newsletter.

Komentari

Najnovije

Najčitanije