Facebook prijava korisnika

Ukoliko nemate registriran korisnički profil na portalu CentarZdravlja, registrirajte se ovdje te iskoristite sve pogodnosti.

Prijava korisnika

Ukoliko nemate registriran korisnički profil na portalu CentarZdravlja, registrirajte se ovdje te iskoristite sve pogodnosti.

Što je sanjarenje?

Što je sanjarenje?

Što je sanjarenje?
  • Objavljeno: Subota, 11.09.2010.
  • Broj pregleda: 1.060
  • Prosječno vrijeme čitanja:
  • Broj riječi:

Sanjarimo svakodnevno. Neki manje, neki više, neki jako puno - ali sanjarimo svi. Na poslu, u učionici, hodajući ulicom - u stvari, sanjarimo na svakom mjestu i u svako vrijeme. Kao djeca, često smo u kući ili u školi bili zbog toga čak i kažnjavani, jer smo sanjarili umjesto da radimo nešto "pametno". No kako se god roditelji i učitelji  trudili da nas spriječe, mi smo i dalje sanjarili. A činili su to i oni!

Sanjarenje: Stanje u kojem se pojedinac u mašti prepušta svojim snovima, zamišlja ostvarenje svojih želja ili kompenzira neke neuspjehe iz svakodnevnog života. Sanjarenje se najčešće javlja kod djece i  adolescenata, ali i u odraslih, primjerice dok rade neki dosadan, repetitivan posao, koji ne zahtijeva posebnu pažnju. 

Zašto i o čemu ljudi sanjare?

Sanjarimo najčešće kada smo sami i opušteni, kada su događaji oko nas dosadni, kada obavljamo neke automatske radnje (primjerice peremo posuđe) ili kada se oko nas ništa ne mijenja, te neposredno prije spavanja. Naša svijest u takvim trenucima isključuje izvanjski a uključuje unutarnji svijet. Ako oko nas nema novih događaja, mi ih sami stvaramo.

Mnogima se čini da se sanjarenje događa slučajno, uvijek kada smo raspoloženi prepustiti se mašti. Međutim, to nije točno. Istraživanja pokazuju da tijekom dana većina ljudi sanjari u pravilnim intervalima od devedeset do sto minuta112. Ovaj devedeset do sto minutni ciklus sličan je po dužini noćnom ciklusu sanjanja koje se odvija za vrijeme REM spavanja (o tomu kasnije). Izgleda da ljudski mozak ima temeljni ciklus odmor - aktivnost koji se nalazi u osnovi sanjanja, ali i sanjarenja, kada tekući događaji ne zahtijevaju našu punu pažnju.

Freud je vjerovao da i sanjarenja, poput snova, predstavljaju ispunjenje naših ambicija i erotskih želja. No suvremena istraživanja ne potvrđuju u potpunosti njegovo gledište. Većina dnevnih snova usmjerena je na stvari koje su za osobu u tom trenutku važne, pogotovo ako predstavljaju poseban izazov ili zahtijevaju brzo donošenje odluke ili poduzimanje neke akcije. Tako studenti često sanjare o svojim odnosima s drugim ljudima (ljubavnicima, prijateljima, članovima obitelji), o studiju, ispitima, budućem zaposlenju i karijeri. Sanjarenje nas podsjeća da moramo napraviti plan akcije, pomaže nam u rješavanju problema i omogućuje nam vrijeme za oporavak.

Maštanje ili fantaziranje je jedan aspekt sanjarenja. Kada zamišljamo kako nam se događaju stvari koje su nerealne, nevjerojatne ili nemoguće to ne znači nužno kako bježimo od života. To može značiti upravo suprotno - da se pokušavamo suočiti sa životom sa svim svojim potencijalima i sposobnostima. Maštanje može biti jedini način da doživimo osjećaje i motive koje u stvarnom životu nikad nećemo imati šansu osjetiti. Primjerice, možda ste odveć stidljivi da biste pristupili ženi koja vam se jako sviđa. No ako budete maštali o tomu kako vam to uopće nije teško učiniti - možda ćete konačno i skupiti hrabrosti.

S druge strane, postoje i fantazije koje radije ne bismo nikomu priznali. Možda bismo vrlo rado prekršili neka pravila, učinili nešto zabranjeno, izvikali se na nekoga ili se osvetili. Ovakve fantazije mogu smanjiti naš impuls da reagiramo naglo i smiriti nas.

Tko sanjari?

Istraživanja pokazuju da većina ljudi svakodnevno sanjari, ali da to najviše čine mladi ljudi. S godinama se vrijeme provedeno u sanjarenju značajno smanjuje.

Oko četiri posto osoba sanjari tako zorno da ih zovemo osobama izrazito sklonima sanjarenju. U jednom istraživanju proučavano je 26 takvih žena. Pokazalo se da su se sve one kao djeca izuzetno uživljavale u svoje igre s lutkama, krpenim životinjama ili izmišljenim prijateljima. Kao odrasle osobe provodile su više od pola dana u sanjarenju. Tako su zorno mogle oživjeti neke događaje ili zamišljati neke scene, da kasnije nisu znale što se zaista dogodilo, a što je bilo "samo" sanjarenje! Pri gledanju scena nasilja ili filmova strave i užasa često im je znalo pozliti. Neke od njih doživjele su intenzivna mistička i religijska iskustva. Tri četvrtine ih je moglo doživjeti orgazam - samo  maštajući.

Iako se u trenucima sanjarenja gubi ili smanjuje svijest o svijetu oko nas (što onda smanjuje i našu efikasnost), sanjarenje može imati i vrlo korisne posljedice. Naše misli tada slobodno naviru, manje su cenzurirane, otvoreniji smo za nove ideje i spremniji razmišljati o svojim pogreškama.

Neka istraživanja pokazuju da sanjarenje može dovesti do mentalnog opuštanja, može poboljšati intelektualno funkcioniranje i osloboditi kreativne  kapacitete.

Više o ovoj temi pročitajte u knjizi:

S onu stranu zrcala

Preuzmite CentarZdravlja vodič

Godišnji horoskop za 2017. godinu

Slanjem vodiča na odabranu e-mail adresu suglasni ste sa prijavom na CentarZdravlja newsletter.

Komentari

Najnovije

Najčitanije