Kako mozak radi pod utjecajem stresa?

HPA osi i jezgre locus coeruleusa (LC), koje igraju važnu ulogu kada su osjećaji i pamćenje u pitanju, su povezani putem hipotalamusa i limbičkog sustava. Limbički sustav kontrolira emocije i obrađuje pamćenje. Na primjer, ukoliko čujete šuškanje u grmlju, LC odmah počinje stvarati osjećaj straha i stresa. Međutim kada vidite da je u grmlju štene, limbički sustav će isključiti odgovor na stres. Slično tome, ako je osoba pod stresom prije javnog govora, ukoliko prve dvije minute idu dobro, limbički sustav će poslati osjećaj sreće.

Sve u svemu, limbički sustav obavlja emocionalnu analizu i koristi sjećanja kako bi utvrdio je li trenutni stres nešto što smo već prošli i što bismo mogli lako svladati, je li stres prijetnja uopće, kao i predstavlja li stres opasnost. Sve te aktivnosti se obavljaju u milisekundama.

Koje su posljedice stresa?

Dokazano je kako pretjerana količina stresa može uzrokovati razne bolesti i stanja. Može doći do anksioznih poremećaja, depresije i zlouporabe opojnih droga. Stres može utjecati na bilo koji organ, bilo koji sustav, bilo koji dio našeg tijela. Često uzrokuje osip na koži, visok krvni tlak, kardiovaskularne bolesti, probavne smetnje, neke vrste raka, a čak ubrzava proces starenja. Utječe na učestalost i težinu migrena, napadaje astme i fluktuacije šećera u krvi kod dijabetičara. Također je dokazao da psihički stres potiče razvoj prehlade i drugih infekcija zbog oslabljenog imunološkog sustava.

Nekontroliran, nepredvidiv i kronični stres ima dalekosežne posljedice na naše fizičko i mentalno zdravlje. Stres može započeti u maternici i trajati do kraja života. Jedna od abnormalnih posljedica stresa je klinička depresija.

Međutim, priroda nam je pružila prekrasan način borbe protiv stresa počevši od hipotalamusa, hipofize i nadbubrežnih žlijezda, preko locus coeruleusa sve do simpatičkog živčanog sustava.