Facebook prijava korisnika

Ukoliko nemate registriran korisnički profil na portalu CentarZdravlja, registrirajte se ovdje te iskoristite sve pogodnosti.

Prijava korisnika

Ukoliko nemate registriran korisnički profil na portalu CentarZdravlja, registrirajte se ovdje te iskoristite sve pogodnosti.

Što u krizi?

Što u krizi?

Što u krizi?
  • Objavljeno: Četvrtak, 28.04.2011.
  • Broj pregleda: 1.290
  • Prosječno vrijeme čitanja:
  • Broj riječi:

Kineski znak za riječ "kriza" sastoji se od dva znaka.  Jedan znači opasnost, a drugi šansa ili prilika.

Pozitivno mišljenje ima posebnu vrijednost u teškim trenucima ili trenucima krize. Tada smo posebno skloni prepustiti se crnim mislima, teškim raspoloženjima i pesimizmu. Za većinu ljudi riječ kriza znači isključivo nešto negativno. Nitko ne želi biti u krizi. Kriza je nešto što svi izbjegavaju.

Ipak, krize su nezaobilazna pojava u našemu životu. Ne možemo ih izbjeći, ali možemo iz njih izaći jači i bolji. Ključ za to je način razmišljanja u vrijeme krize. Neki načini razmišljanja izrazito su štetni i destruktivni, dok su drugi korisni i konstruktivni. ^itatelji će sigurno prepoznati mnoge svoje načine negativnoga i pozitivnoga mišljenja u krizi, a neki će vam možda biti i potpuno novi. Bitno je jedino u teškoj situaciji ne prepustiti se negativnim utjecajima već se prisiliti na pozitivne načine razmišljanja.

Kriza: teškoća ili izazov

Kriza je situacija u kojoj možemo propasti, ali i uspjeti. Dobro je podsjetiti se ovih dvaju značenja svaki put kada se nađemo u krizi. Kriza jest poteškoća, ali je također i prilika i izazov. Mnoge ljude upravo je kriza potaknula na dodatni napor pa su postigli i ono što u uobičajenim okolnostima možda nikada ne bi.

DA - Svaki problem se može riješiti upornošću

NE - Ne razmišljajte o odustajanju

U kriznoj situaciji najvažnije je ne klonuti duhom i ne predati se. Uspješni ljudi ne misle na poraz. Oni vjeruju i znaju da će se iz svake krize izvući. Dok god ne odustanemo i aktivno pokušavamo riješiti problem, dotle postoji šansa da ćemo pronaći prikladno rješenje. To možda i nije lako, ali ako smo uporni, ako istražujemo sve mogućnosti i spremni smo eksperimentirati, sigurno ćemo pronaći rješenje. Za većinu problema postoji rješenje samo valja dovoljno dugo tražiti. Upornost je pritom izuzetno važna.

Nemojte očajavati nad nesrećom koja vas je snašla. Što se dogodilo ne može se više promijeniti. Usmjerite se, stoga, na svaki pa i najmanji pokazatelj koji će vam pomoći u traženju izlaza. I usred tamnoga tunela može vam pasti na pamet sjajna ideja koja će vas izvući iz mraka.

Najveća greška u svakoj kriznoj situaciji je prerano odustajanje. To će samo povećati vaše poteškoće. Nemojte odustati dok god ima nade u riješenje situacije. Umjesto da odustanete udvostručite svoje napore. Za odustajanje uvijek ima vremena. Odlučite se izvući iz krize i držite se te odluke. Dajte sve od sebe. Ne razmišljajte o umoru i iscrpljenosti. Većina ljudi ima više energije i izdržljivosti nego li je svjesna. Kriza je prilika da provjerite koliko ste jaki.

DA - Zamišljajte kako ćete postići uspjeh; sjećajte se prošlih uspjeha

NE - Ne razmišljajte o neuspjehu; ne prisjećajte se prošlih neuspjeha

Već smo naglasili da naš mozak i živčani sustav ne razlikuju stvarnost od živo zamišljenoga iskustva. Ako stalno zamišljamo neuspjeh, on za naš mozak postaje "stvaran" i živčani sustav se ponaša kao da smo zaista doživjeli neuspjeh. Javljaju se osjećaji, razmišljanja i ponašanja koja prate situaciju neuspjeha. To je pojačano ako se prisjećamo i oživljavamo neuspjehe iz prošlosti. Na taj način povećava se vjerojatnost  da će se neuspjeh zaista i dogoditi. S uspjehom je isto. Ako jasno i živo zamišljamo uspjeh, on će postati "stvaran" za naš živčani sustav. Javit će se osjećaji samopouzdanja, sigurnosti i vjere u sebe. Takav osjećaj će povećati vjerojatnost ostvarenja cilja.

Možda će čitateljima biti korisna sljedeća analogija. Pri hodu nikada ne razmišljamo o tome kako ćemo pomaknuti nogu, za koliko, kojom brzinom. Jednostavno znamo cilj, a noge nas automatski odvedu tamo. Slično je i s nesvjesnim umom. Ako smo jasno i živo predočili cilj koji želimo ostvariti naše nesvjesno će nam pomoći u tome.

DA - kratkotrajno iracionalno ponašanje u krizi je normalno

NE  - iracionalno ponašanje znači da nisam normalan

Krizne situacije su za čovjeka vrlo stresne. Zahtjevi su obično vrlo veliki, a mi osjećamo da im ne možemo udovoljiti. Ispit nam je isuviše težak, gubitak voljene osobe suviše bolan i osjećamo da to ne možemo izdržati. U takvim trenucima mnogi ljudi skloni su ponašati se na iracionalan i pomalo djetinjast način. Norme ponašanja, godinama izgrađivane, ruše se u jednom danu i pojavljuje se drugi dio naše ličnosti koji nismo poznavali. Plačemo, ljutimo se ili počinjemo piti i pušiti, iako to godinama nismo radili.

Mnogi ljudi ostanu zatečeni vlastitim reakcijama u kriznoj situacijii, ne mogu prepoznati sami sebe. Najčešće su razočarani sobom. To se osobito događa ljudima koji su se trudili popraviti svoje ponašanje, primjerice prestati pušiti ili piti, biti pretjerano emotivni. U situaciji krize to se ponašanje ponovo javlja. ^ini im se da je trud bio uzaludan, da smo ponovo na početku i da je sav napredak bio nestvaran.

Istina nije takva. Vraćanje na stare, iracionalnije oblike ponašanja normalno je u kriznoj situaciji. Reakcije su to većine ljudi. U krizi smo slabi i ranjivi poput djeteta pa nije čudno da je i naše ponašanje pomalo djetinjasto. Valja znati da je to kratkotrajno. čim skupimo malo snage i hrabrosti, ponašanje koje smo gradili i bili ponosni na njega ponovo će se vratiti.

Stoga u kriznim situacijama nemojte biti suviše strogi prema sebi. Potreban vam je kratak predah. Ponašajte se prema sebi kao prema djetetu kojemu je potrebna pomoć. Nemojte se optuživati i okrivljavati. Pohvalite sebe što ste se mjesecima ponašali racionalno, a samo nekoliko dana iracionalno ili djetinjasto. Samooptuživanje vam neće pomoći riješiti krizu.

DA - Što mi se najgore može dogoditi?

NE - Tko zna što se sve loše može dogoditi?

Mnogi ljudi skloni su "od muhe napraviti slona". Oni do krajnosti preuveličavaju moguće negativne posljedice krizne situacije, tako da ona postaje pitanjem života i smrti. Stoga je vrlo korisno upitati samog sebe "Što mi se najgore u ovoj situaciji može dogoditi?" Razmislimo li vidjet ćemo da i najgora mogućnost obično nije tako strašna kao što smo u prvi tren mislili. Prisilimo li se tako razmišljati nekoliko puta, naš će se strah smanjiti. Tek tada ćemo, neopterećeni strahom, moći konstruktivno razmišljati o riješenju nastale situacije.

Sve ovo ne znači da smijemo podcijeniti opasnost situacije. Učinimo li to nećemo biti spremni suočiti se sa svime što nam se dogodi. Ipak, većina ljudi je sklonija precjenjivati nego podcjenjivati opasnost.

DA - Što mogu izgubiti?

NE - Ako sad izgubim, propao sam!

Mnogi ljudi imaju kočnice u obliku različitih negativnih misli. Prije važnoga događaja sami sebi govore da moraju pod svaku cijenu uspjeti, da je riječ o "životu ili smrti", da sve ovisi o tome i slično. Takav način razmišljanja vrlo je destruktivan. Svoju energiju trošimo na strah od negativnih posljedica umjesto da posao obavimo što bolje. Ako umjesto takva stava upitamo sebe "Što mogu izgubiti?", promjena ponašanja bit će neočekivana.

Mnogi nezaposleni ljudi idu na razgovore za posao s osjećajem kao da im od toga ovisi život. Budući da im je posao važan, napeti su i nervozni pa stoga najčešće ostave loš dojam. Jedan prijatelj pričao mi je kako je odahnuo kada je promijenio svoje shvaćanje takvih razgovora. Zbog čega se ja uopće uzrujavam? Pa ne mogu ništa izgubiti. Posao ni sada nemam. Nakon razgovora mogu i dalje biti bez posla ili ga mogu dobiti. Dakle, mogu ili ostati na istome ili dobiti. Nemam šta izgubiti.

Shvaćanje da ne mogu mnogo ili čak ništa izgubiti, većini ljudi predstavlja veliko olakšanje. Slično je i u situacijama kada procijenimo da smo sve izgubili i da više nemamo što izgubiti. Mnogi ljudi postigli su velik uspjeh tek kad su se pomirili sa situacijom neuspjeha. Poznati glumac Walter Pidgeon pričao je o svojem prvom nastupu u kazalištu kao o pravom fijasku. Imao je veliku tremu i bio nasmrt preplašen. Nakon prvoga čina zaključio je da je doživio neuspjeh i da više nema što izgubiti; gluma jednostavno nije za njega. U drugome je činu bio potpuno opušten i postigao je veliki uspjeh.

Sličnu situaciju zapažamo i na sportskim utakmicama. Kada neki tim gubi s velikom razlikom, može se dogoditi da se igrači pomire s porazom i počnu igrati opušteno i bez treme. Nisu rijetki slučajevi da takav tim nadoknadi razliku i pobijedi.

DA - Pomirite se s onim što se ne može promijeniti

NE - Da se bar nije ovako dogodilo!

U kriznim situacijama često gubimo mnogo vremena i energije žaleći zbog situacije u kojoj smo se našli. Govorimo sebi Samo da se ovo nije dogodilo ili Zašto se baš meni ovo moralo dogoditi. Takve rečenice potpuno su beskorisne. Što se dogodilo ne može se promijeniti i o tome nema smisla razmišljati. S time se jednostavno moramo pomiriti. Povratka na staro obično nema. Za ilustraciju neka posluži anegdota koju je jednom ispričao George Bernard Shaw.

Brzojav

Gospodin John Smith bio je premoren poslom i trebao mu je odmor. Otputovao je na Floridu, a njegova supruga je ostala u New Yorku. Jedne večeri, nakon zaista ugodno provedena dana, portir mu je donio brzojav u kojemu je pisalo: "Mislim da mi je dužnost obavijestiti te da te supruga napustila i otišla s jednim prijeteljem iz svoje mladosti". To je bilo sve. Nikakva objašnjenja ni komentara.

U prvom trenutku mislio je da će se onesvijestiti. Htio se prvim zrakoplovom vratiti u New York. Ali zašto? Onda je učinio najpametnije što je mogao u toj situaciji. Sklopio je brzojav, stavio ga u omotnicu i vratio portiru rekavši:" Stavite brzojav u moj poštanski pretinac i ujutro mi ga pošaljite u sobu". Zatim je krenuo prema liftu s blaženim osmjehom na licu. "Baš ću se sutra iznenaditi kad dobijem brzojav". Legao je spavati kao da se ništa nije dogodilo.

Kada ste se pomirili s činjenicom da se već dogođeno ne može promijeniti, usmjerite svoju pozornost na ono što se može promijeniti. Ponekad je loše raspoloženje, uzrokovano sitnim neugodnim događajem, najbolje ignorirati. Zapadnu li u loše raspoloženje neki su ljudi skloni vjerovati da će to trajati zauvijek. Ipak, iskustvo nas uči da svako raspoloženje ima svoj početak, vrhunac i kraj. Kada je loše raspoloženje na vrhuncu, možemo sa sigurnošću predvidjeti da više neće trajati dugo. Takva misao će nam smanjiti osjećaj bespomoćnosti i ranjivosti.

Ako vam je teško zamijeniti negativne osjećaje, sjećanja ili misli pozitivnima, možda vam pomogne sljedeća predodžba. Zamislite da sve svoje misli i osjećaje imate snimljene na gramofonskim pločama. Ako ste pažljivo čitali ovu knjigu onda znate da to i nije daleko od istine. Sve što smo doživjeli i naučili zapisano je u našem mozgu. Osjećate li se loše, očito "svirate" ploču s negativnim mislima i osjećajima. Skinite je i stavite novu. Sigurno imate i koju ploču s pozitivnim doživljajima i osjećajima. Ako vam se čini da u vašoj zbirci prevladavaju loše ploče, vrijeme je za nabavku novih i boljih. U tome vam može pomoći i sljedeća vježba.

Zbirka sretnih sjećanja

Jeste li ikada sanjarili? Odgovor je vjerojatno pozitivan. Svi smo kao djeca znali provesti sate maštajući i sanjareći. Činili smo to jer smo se osjećali dobro i jer nas je to činilo sretnima. Kada smo odrasli i "uozbiljili se" zaboravili smo tu naviku. ^inila nam se beskorisnom, smiješnom ili neprimjerenom našim godinama. No, mnogi odrasli ljudi sanjare i maštaju iako to najčešće neće javno priznati. Neki zamišljaju da su ostvarili dugo priželjkivan cilj, drugi se prisjećaju lijepih događaja ili zamišljaju da su na kakvom ugodnom mjestu. U mašti možemo sve ono što nam je u stvarnom životu teško.

Ako je sanjarenje vremenski ograničeno i ne ometa normalne aktivnosti, može biti vrlo korisno. Desetak minuta maštanja dnevno može nas opustiti te učiniti da se osjećamo ugodnije i radosnije. Svatko može odabrati ono što njemu odgovara  i stvoriti vlastitu privatnu zbirku ugodnih i sretnih sjećanja. To mogu biti sretni trenuci iz vlastita života, ali i prizori i scene iz knjiga i filmova. Nije važno. Bitno je jedino da vam se sviđa.

Više o ovoj temi pročitajte u knjizi:

Čuda se ipak događaju

Preuzmite CentarZdravlja vodič

Godišnji horoskop za 2017. godinu

Slanjem vodiča na odabranu e-mail adresu suglasni ste sa prijavom na CentarZdravlja newsletter.

Komentari

Najnovije

Najčitanije