Facebook prijava korisnika

Ukoliko nemate registriran korisnički profil na portalu CentarZdravlja, registrirajte se ovdje te iskoristite sve pogodnosti.

Prijava korisnika

Ukoliko nemate registriran korisnički profil na portalu CentarZdravlja, registrirajte se ovdje te iskoristite sve pogodnosti.

Zdravlje i sreća

Zdravlje i sreća

Zdravlje i sreća
  • Objavljeno: Nedjelja, 26.09.2010.
  • Broj pregleda: 936
  • Prosječno vrijeme čitanja:
  • Broj riječi:

Podatak da su zdravi ljudi sretniji od bolesnih vjerojatno vas neće puno iznenaditi. Svi znamo kako se loše osjećamo kad smo bolesni, osobito ako se radi o nekoj težoj bolesti. Kada su odrasli ljudi u pitanju, na stotine istraživanja potvrdilo je da bolest smanjuje naš osjećaj zadovoljstva i sreće. To je nešto više izraženo za žene nego za muškarce. Ono što je zanimljivo jest da bolest izaziva negativne osjećaje, ali da zdravlje ne izaziva pozitivne osjećaje. Drugim riječima, zdravlje uzimamo zdravo za gotovo - sve dok se ne razbolimo. Zdravi ljudi su sretniji vjerojatno zato što se fizički osjećaju bolje, ali i zato što mogu raditi više stvari koje žele i biti socijalno i tjelesno aktivniji.

Međutim, ni ovdje stvari nisu tako jednostavne. Ovi se rezultati dobivaju jedino ako se uzima u obzir subjektivna procjena zdravlja, dakle ono što čovjek sam kaže koliko je zdrav odnosno bolestan. Kad se uzmu u obzir procjene liječnika, povezanost između zdravlja i sreće - nestaje! Dakle, koliko ćemo biti nesretni zbog svoje bolesti ne ovisi o tome koliko smo doista bolesni, nego o tome kako mi procjenjujemo svoju bolest. To i nije toliko čudno kad se sjetimo da postoje mnogi ljudi koji stalno kukaju zbog raznih svojih boleština, a svi oko njih vide da im u stvari nije ništa. Isto tako, postoje i oni koji doista jesu bolesni, a zadovoljniji su i sretniji nego što bi se to u njihovoj situaciji očekivalo. Ovo ipak ne vrijedi za dugotrajne i vrlo teške bolesti, niti za ljude koji imaju nekoliko teških kroničnih bolesti. Ali ako smo pristojno bolesni, to ne mora smanjiti naš osjećaj sreće i zadovoljstva. Sve ovisi o nama i o načinima našeg suočavanja s bolestima. I bolesni ljudi još uvijek mogu raditi puno stvari koje ih čine sretnima i zadovoljnima. Problem je, dakle, kad smo zaista teško bolesni, kad bolest dugo traje i kad ima više ozbiljnih kroničnih bolesti.

Da stvari nisu onakve kakve nam obično izgledaju potvrđuju i sljedeća istraživanja:

Tjelesno potpuno zdravi studenti  izjavili su da su sretni 50% vremena, nesretni 22%, a u među stanju 29% vremena. Isti postotak dobiven je i u istraživanju tjelesno hendikepiranih studenata.

Studenti procjenjuju da su njihovi tjelesno hendikepirani prijatelji podjednako sretni kao i ostali njihovi prijatelji.

U jednom istraživanju 128 ljudi koji su nakon nesreće ili bolesti ostali potpuno paralizirani izjavili su da su se neposredno nakon toga namjeravali ubiti. No godinu dana nakon toga, samo 10% njih je svoju kvalitetu života ocijenilo lošom, dok je većina izjavljivala da je njihova kvaliteta života dobra ili čak odlična.128

Kad se od osoblja zaposlenog na hitnoj pomoći tražilo da procijene kako bi se oni osjećali godinu dana nakon neke od nesreća s kakvima se na poslu nose, samo 39% ih je izjavilo da bi uglavnom bili zadovoljni. Kad su stvarne pacijente nakon godinu dana pitali kako su, čak ih je 95% izjavilo upravo to: uglavnom su zadovoljni. Gotovo svi (98%) su se složili s tvrdnjom da su osoba koja vrijedi.

Pacijenti koji su doznali da su HIV-pozitivni izjavljuju kako su u prvom trenutku osjećali da će ih ta spoznaja uništiti. Nakon pet tjedana većina ih procjenjuje da nisu toliko emocionalno uznemireni kao što su očekivali da će biti.

Posao i zdravlje

Radite li okruženi idiotima, izloženi ste riziku srčanog udara - istom kao da pušite, ispijate lonce kave i jedete masnu hranu. Dr. Dagmar Andersson sa suradnicima, iz švedskog sveučilišnog medicinskog centra Lindbergh, proučavala je 500 pacijenata koji su doživjeli srčani udar i bila prilično iznenađena kad je utvrdila da se kod čak 62% njih ne može utvrditi nijedan od onih standardnih uzroka infarkta. Kad smo ih ispitali o nekim životnim navikama i stilu života, gotovo svi ti ljudi koje bismo uobičajeno ubrojili u niskorizičnu skupinu, rekli su nam da rade s takvim glupanima koji jedva uspijevaju naći put od parkirališta do svog ureda. Srčani su udar doživjeli u razdoblju od 12 sati nakon što su s njima došli u veći sukob. Jedna je žena dopremljena u bolnicu nakon što joj je pomoćnik ubacio u rezalicu važne financijske dokumente koje je trebao kopirati. A jedan je muškarac doživio infarkt nakon što ga je kolegica za susjednim stolom iznervirala traženjem korektora za pogreške na monitoru kompjutora. E, kad sam to pročitala u članku, objavljenom u Weekly World News, 1. kolovoza 2003. god., posumnjala sam u cijelu priču jer su se iste gluposti već prije prepričavale kao vicevi (obično s plavušom u glavnoj ulozi). Nakon malo kopanja po internetu, našla sam dr. Andersson. Ona još kaže:

- Možete prestati pušiti i promijeniti način ishrane i tako utjecati na poboljšanje svog zdravlja. Međutim, većina ljudi ima bijedne vještine suočavanja s tuđom gluposti: znaju da tu ne mogu učiniti ništa, pa gutaju u sebi dok jednom ne eksplodiraju. Također, glupavi suradnici mogu značajno povećati radna opterećenja svojih suosjećajnih kolega koji ih nastoje zaštititi pa ogromne količine vremena troše na ispravljanje njihovih pogrešaka.

Više o ovoj temi pročitajte u knjizi:

Tri puta do otoka sreće

Preuzmite CentarZdravlja vodič

Godišnji horoskop za 2017. godinu

Slanjem vodiča na odabranu e-mail adresu suglasni ste sa prijavom na CentarZdravlja newsletter.

Komentari

Najnovije

Najčitanije