Stoji činjenica da je čovjek današnjice radikalno smanjio fizičku aktivnost, tako da je u ovom trenutku dostignuta nezavidna razina neaktivnosti. Aktivnost je ljudska vitalna potreba. Zato je vrijeme da se još jedanput upozori na posljedice nedovoljnog kretanja. Specifičnim programima vježbanja, moguće je u suvremenim uvjetima života nadoknaditi i nedovoljno kretanje. Danas, zbog nedovoljnog kretanja, čovjeku nedostaje osnovna pokretačka snaga skoro svih vitalnih funkcija. Ozbiljno su smanjene i ugrožene osnovne motorne sposobnosti, prije svega brzina, zatim snaga i izdržljivost. Budući da je čovjek nastao kretanjem, i u kretanju se kroz evoluciju usavršavao, kretanje je bilo i ostalo neophodan uvjet njegovog biološkog opstanka.

Danas, novo vrijeme favorizira um, tako da se čovjek više umara psihički, nego fizički. Psihički umor na radnom mjestu subjektivno fizički umara čovjeka, tako da nakon radnog vremena on provodi najčešće odmor pasivno (uz televiziju, kompjuter, novine, knjigu, često u fotelji ili u krevetu).

Prema tome, može se doći do zaključka da u suvremenim uvjetima života, nema dovoljno fizičkog rada, sve su fizičke aktivnosti svedene na minimum.

Nameće se niz pitanja, kao što su: Da li je danas vježbanje potrebno? Zbog čega netko vježba? Što se vježbanjem može postići? Zašto svi ljudi koji nemaju dovoljno aktivnosti ne vježbaju? Imaju li prednosti oni koji vježbaju?

U današnje vrijeme prisutan je drugačiji pristup zdravlju. Neobično je važno biti zdrav i lijepo fizički izgledati, kreativno živjeti, s visokim životnim standardom i imati dovoljno slobodnog vremena za osobne kreativne i rekreativne aktivnosti.

Došlo se do saznanja da čovjek današnjice ne može u potpunosti funkcionirati bez odgovarajuće fizičke aktivnosti. Konačno je vrijeme da se skrene pažnja i povede briga društva i pojedinca da fizička aktivnost postane navika i da se uvrsti u svakodnevni režim života suvremenog čovjeka. Sve to je potrebno, jer kretanje omogućava čovjeku uravnotežen i stabilan biopsihosocijalni status.

Brojna su istraživanja dokazala vrijednost redovne fizičke aktivnosti kod čovjeka. Dokazano je da fizičke vježbe imaju ulogu u jačanju mišićne mase, utječu na očuvanje koštane mase, kao i zadržavanje spretnosti, što je važno za izbjegavanje prijeloma kao posljedice nespretnih padova. Isto tako, fizičke vježbe aerobnog oblika pozitivno djeluju na psihosomatski status, bez obzira na životnu dob.

Redovna fizička aktivnost djeluje u smislu očuvanja i poboljšanja ventilacijske funkcije pluća tokom opterećenja.

Aerobne fizičke aktivnosti kao biciklizam, plivanje, trčanje, jogging i hodanje čine niz pozitivnih rezultata na psihosomatski status organizma. Glavni fiziološki i metabolički rezultati takvih aktivnosti, uključuju porast količine eritrocita, povećanje protoka krvi, povećanje sadržaja miglobina i mitohondrija u mišićnim stanicama, te povećavaju enzimatsku aktivnost za aerobnu glikolizu. Te promjene omogućuju djelotvornije stvaranje ATP-a (adenozintrifosfata) za skeletni mišićni rad i olakšavaju dopremanje kisika u tkiva.