Facebook prijava korisnika

Ukoliko nemate registriran korisnički profil na portalu CentarZdravlja, registrirajte se ovdje te iskoristite sve pogodnosti.

Prijava korisnika

Ukoliko nemate registriran korisnički profil na portalu CentarZdravlja, registrirajte se ovdje te iskoristite sve pogodnosti.

Događaji i postignuća koji su obilježili 2011. godinu

Događaji i postignuća koji su obilježili 2011. godinu

Događaji i postignuća koji su obilježili 2011. godinu
  • Objavljeno: Srijeda, 18.01.2012.
  • Broj pregleda: 1.611
  • Prosječno vrijeme čitanja:
  • Broj riječi:

Transplantacija grkljana

Američki znanstvenici i liječnici Medicinskog centra Sveučilišta Kalifornija u Davisu uspješno su izveli jednu od najkompleksnijih operacija u povijesti medicine. Zahvaljujući tome pothvatu, 52-godišnjoj Amerikanki Brendi Jensen vraćena je sposobnost govora, izgubljena prije 11 godina. Tijekom operacije Brendi su presađeni grkljan, dušnik i štitnjača donatorice koja je poginula u nesreći. Brendin grkljan i dušnik teško su oštećeni tijekom jedne operacije 1998. godine. Više nije mogla govoriti, niti normalno disati. Komunicirala je pomoću elektroničkog uređaja pa joj je glas zvučao kao robotski.

Transplantacija grkljana izvedena je samo jednom, i to 1998. godine u Clevelandu. No operacija na Brendi Jensen bila je mnogo složenija jer su prvi put istodobno presađeni grkljan, dušnik i štitnjača.

"Moždanim pacemakerom" protiv depresije

Liječnici bolnice Frenchay Hospital u Bristolu izliječili su teško depresivnu pacijenticu Sheilu Cook (62) pomoću dubinske stimulacije mozga (DBS).

Sheili Cook liječnici su predložili tretman pomoću DBS-a. Taj se tretman dosad uspješno primjenjivao u tretmanu tremora (drhtavice), Parkinsonove bolesti i neuroloških poremećaja kao što je distonija.

Pacijent se podvrgava operaciji tijekom koje mu se ugrađuju tanke elektrode koje provode slabu električnu struju. Izvor struje je "moždani pacemaker", baterija ugrađena ispod ključne kosti, koja generira električne signale što elektrode vode do određenih centara u mozgu.

Sekvenciran genom superstogodišnjakinje

Kada je 2004. godine ušla u Gunnessovu knjigu rekorda kao najstarija osoba na svijetu, 115-godišnja Nizozemka Hendrikje van Andel-Schipper svoj je DNK ustupila znanstvenicima na analizu. Ubrzo je umrla, no prethodno je oporučno sve svoje organe darovala znanosti. Nakon više od šest godina proučavanja genetske tajne najdugovječnije žene na svijetu, nizozemski znanstvenici pod vodstvom dr. Henne Holstege sa Sveučilišta Amsterdam sekvencirali su genom Hendrikje van Andel-Schipper, čiji je identitet bio skriven pod šifrom W115.

Ta superstogodišnjakinja umrla je od tumora u trbuhu, sa 100 godina je liječena od tumora dojke, a tek sa 105 godina smještena je u starački dom. Kad je imala 113 godina, testirane su njezine intelektualne sposobnosti, a rezultati su bili usporedivi s rezultatima kakve uobičajeno postižu žene između 60 i 75 godina.

U vrijeme kad je umrla, W115 bila je najstarija žena na svijetu, ali je imala um osobe mlađe nekoliko desetljeća. Nešto u njezinu tijelu štitilo ju je od, primjerice, demencije, na njezinu mozgu nisu pronađeni nikakvi tragovi Alzheimera niti je bilo tragova bolesti srca i krvožilnog sustava. Vjeruje se da će geni Hendrikje van Andel-Schipper odgovoriti barem dijelom na pitanja zašto su neki ljudi predodređeni za dug i zdrav život.

Paralizirani sportaš prohodao nakon pet godina

Nakon što je gotovo pet godina bio paraliziran, mladi američki igrač bejzbola Rob Summers (25) ponovno je prohodao zahvaljujući električnom stimulatoru ugrađenom u njegovu kralježnicu.

Summers je nakon automobilske nesreće 2006. godine ostao paraliziran od prsa nadolje, a u prosincu 2009. godine na Sveučilištu Louisville podvrgnut je eksperimentalnom tretmanu tijekom kojega mu je u kralježnicu ugrađen električni stimulator koji se sastoji od 16 elektroda i malog generatora. Elektrostimulatorom se upravlja daljinskim uređajem izvan tijela. Zahvaljujući tome, Rob može stajati, hodati te kontrolirati mokraćni mjehur i crijeva. U tijeku je pokus u koji su uključena još četiri pacijenta.

Tekuća biopsija: sofisticirani test otkriva rak

Američki su znanstvenici razvili sofisticirani krvni test uz pomoć kojega je među milijardama zdravih stanica moguće detektirati jednu tumorsku. Taj bi test u budućnosti mogao revolucionirati tretman zloćudnih bolesti. Primjerice, zahvaljujući tome testu, liječnici bi mogli brzo uočiti odgovara li neki pacijent na terapiju ili se njegov tumor širi.

Tako bismo brzo mogli detektirati djeluje li neki lijek i treba li pacijent primati upravo tu terapiju. Ili bismo mogli brzo spoznati da neki lijek nije učinkovit i da je nužno promijeniti tretman.

Novi test zasniva se na silicijskom čipu s desecima tisuća mikroskopskih kanalića od kojih je svaki obavijen molekulom koja veže protein jedinstven za stanice specifičnog tumora, primjerice raka dojke, pluća ili prostate. Kada krv prolazi kroz čip, tumorska se stanica zakači za odgovarajući protein. Istraživanje objavljeno u "Proceedings of the National Academy of Sciences" (PNAS) pokazalo je da je novi test nazvan "tekuća biopsija" vrlo učinkovit u detekciji tumorskih stanica.

WHO: zračenje mobitela može biti kancerogeno

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) početkom lipnja izdala je upozorenje da bi zračenje mobitela moglo biti uzročnik raka na mozgu. To upozorenje rezultat je analiza velikih epidemioloških studija o utjecaju mobitela na zdravlje ljudi. Analize je provela ekspertna skupina od 31 znanstvenika iz 14 zemalja, koje surađuju u sklopu WHO-ove Međunarodne organizacije za istraživanje raka (IARC).

- Naš zaključak znači da bi mogao postojati određen rizik, stoga moramo pažljivo promatrati kakva je veza između korištenja mobitela i raka - izjavio je Jonathan Samet sa Sveučilišta Južna Kalifornija, koji je predsjedavao lARC-ovom skupštinom. Samet i njegovi kolege smatraju da su nužna dodatna istraživanja posljedica dugoročnog korištenja mobitela.

Većina znanstvenika, međutim, smatra da bi djeci do 16 godina starosti trebalo ograničiti uporabu mobitela. Vijeće Europe ove je godine zaključilo kako bi škole trebale zabraniti uporabu mobitela i bežičnog interneta jer predstavljaju rizik za zdravlje djece.

Znanstvenici čitaju misli pomoću magnetske rezonancije

Američki su znanstvenici prateći moždanu aktivnost ljudi dok su gledali holivudske blockbustere uspjeli rekonstruirati slike slične stvarnim prizorima iz filmova. Bude li usavršena, ta bi tehnologija jednoga dana mogla pomoći liječnicima u čitanju misli pacijenata u komi ili onih pogođenih moždanim udarom.

- Naše istraživanje važan je korak prema rekonstrukciji slika u našem mozgu. Otvaramo prozor za filmove u našim mislima - izjavio je prof. Jack Gallant sa Sveučilišta Kalifornija u Berkeleyu i jedan od autora studije objavljene u časopisu Current Biology.

Gallant i njegovi suradnici pomoću funkcionalne magnetske rezonancije (fMRI) pratili su protok krvi u mozgu ljudi dok su oni na ekranu kompjutora gledali najave za filmove Madagaskar 2, Pink Panther 2 i Zvjezdane staze. Nakon što su analizirali kako vizualni centar u mozgu odgovara na pokrete na ekranu, znanstvenici su kreirali kompjutorski program koji je mogao pogađati što neka osoba gleda. Zatim su ispitanicima ponovno pokazali najave filmova, a kompjutorski je program proizveo približnu i mutnu verziju onoga što su ljudi gledali. Iako sadašnji program može ponoviti samo one filmske isječke što su ih ljudi već vidjeli, znanstvenici smatraju da će razvoj tehnologije dovesti do programa koji će moći reproducirati naše snove i sjećanja.

Ta bi se tehnika ponajprije koristila za čitanje misli ljudi koji su u komi ili su pretrpjeli moždani udar. Bila bi također od pomoći i nepokretnim osobama. Ipak, nova tehnologija rađa i etičke dileme zbog mogućnosti zlouporaba kao u filmu "Minority Report", u kojem policajci predkriminalne jedinice uhićuju potencijalne ubojice prije nego što počine zločin.

Otkriveni geni povezani s nastankom shizofrenije

Američki su istraživači otkrili mutacije u 40 gena povezanih sa shizofrenijom, a to postignuće koje "fundamentalno mijenja" razumijevanje te bolesti objavljeno je u časopisu Nature Genetics. Shizofrenija je jedna od najučestalijih psihičkih bolesti, a pogađa jednu od stotinu osoba.

Činjenica da su sve te mutacije otkrivene na različitim genima posebno je fascinantna. To sugerira da je u nastanak shizofrenije uključeno još više genetskih mutacija nego što smo pretpostavljali. Razlog tome vjerojatno je kompleksnost neuralnih krugova koji su pogođeni tom bolešću, a u čiji je razvoj i funkcioniranje uključen veliki broj gena.

Istraživanje je obuhvatilo 225 osoba, od kojih su neki bolovali od te psihičke bolesti, a drugi ne. Znanstvenici su analizirali njihove genome i zatim otkrili 40 mutacija povezanih sa shizofrenijom.

Sve mutacije otkrivene su u pacijenata kod kojih nije bilo obiteljske povijesti te bolesti. Naime, obiteljsko nasljeđe ima važnu ulogu u nastanku shizofrenije jer kod desetine pacijenata jedan od roditelja pati od te bolesti.

Tableta protiv bora

Britanski znanstvenici iz multinacionalne kompanije Unilever razvili su tabletu protiv bora. Revolucionarna tableta već je iskušana na 480 žena u Velikoj Britaniji, Francuskoj i Njemačkoj, a preliminarne rezultate objavio je ugledni popularno-znanstveni časopis New Scientist. Tableta protiv bora sadrži kombinaciju sastojaka iz hrane koji aktiviraju gene za popravljanje tonusa kože.

- Proveli smo pet godina u istraživanju namirnica na stotinama žena i spoznali da naša kombinacija može smanjiti duboke bore već za 14 tjedana. Na tržištu trenutačno ne postoji nijedan proizvod sličnog učinka - izjavio je dr. Casey.

Tableta protiv bora potiče prirodnu proizvodnju kolagena, proteina u vezivnom tkivu koji je ključan za našu mladoliku i zategnutu kožu. Kako sa starenjem i dolaskom menopauze opada proizvodnja estrogena, postaju aktivniji enzimi proteaze koji smanjuju elastičnost kože tako što uklanjaju kolagen brže nego se on nadomjesti.

Sa starenjem usto jedan receptor estrogena koji pomaže u stvaranju kolagena postaje manje aktivan. U laboratorijskim pokusima na kulturama stanica kože Caseyeva je skupina istražila kako pojedine kombinacije ekstrakata iz hrane djeluju na gene koji sudjeluju u sintezi kolagena. Najučinkovitijom se pokazala kombinacija koja je sadržavala vitamine C i E, izoflavone iz soje, likopen iz rajčice te omega-3 masne kiseline iz ribljeg ulja.

Preuzmite CentarZdravlja vodič

Vodič za sigurno izlaganje suncu

Slanjem vodiča na odabranu e-mail adresu suglasni ste sa prijavom na CentarZdravlja newsletter.

Komentari

Najnovije

Najčitanije